Zahtjev za Venecijansku komisiju mogao bi da bude usaglašen danas.
Stranke bivšeg DF-a nisu imale primjedbi na to da zahtjev “venecijancima” piše ministar pravde Bojan Božović.
Iz dijela opozicije tvrde da ne očekuju da će bivši Demokratski front (DF) onemogućiti sprovođenje potencijalnih preporuka Venecijanske komisije, te da to ne može ni učiniti, ako tijelo Savjeta Evrope ocijeni da je prekršen Ustav prilikom konstatovanja prestanka sudijske funkcije Dragani Đuranović u Ustavnom sudu.
Izvor “Vijesti” iz jedne od opozicionih stranaka tvrdi da je garancija za to - što, nakon nedavnog potpisivanja sporazuma dijela tih partija s premijerom Milojkom Spajićem, “postoji većina u Ustavnom odboru”, koju s opozicijom čine Spajićev Pokret Evropa sad (PES) i vladajuća Bošnjačka stranka (BS). Ta većina bi, objasnio je sagovornik, mogla da realizuje neke eventualne preporuke “venecijanaca”, iz čega proizilazi da taj posao ne bi zavisio od šefa parlamenta i jednog od lidera nekadašnjeg DF-a, Andrije Mandića.
“Kome je stalo do integracionih procesa, on teško može da ignoriše mišljenje Venecijanske komisije”, poručio je taj izvor.
Spajić je prije sedam dana, uz posredovanje Delegacije Evropske unije (EU) u Podgorici, potpisao sporazum s liderima Demokratske partije socijalista (DPS), Socijaldemokrata (SD) i Hrvatske građanske inicijative (HGI), Danijelom Živkovićem, Damirom Šehovićem i Adrijanom Vuksanovićem. Prema tom dokumentu, tekst zahtjeva “venecijancima” treba da pripreme po jedan predstavnik obje strane, najkasnije sedam dana nakon parafiranja sporazuma. Što znači - do kraja dana.
Partije bivšeg DF-a, Nova srpska demokratija i Demokratska narodna partija, poručivale su da je taj dokument za njih neobavezujući, i nijesu, prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, imale primjedbi na izbor ministra pravde Bojana Božovića (PES) da radi u ime vlasti na tekstu zahtjeva za Venecijansku komisiju.
Sagovornik lista iz vladajuće većine, rekao je da je u njihovoj zajedničkoj Viber grupi predloženo da Božović piše tekst zahtjeva i navedeno da ako neko ima primjedbi ili drugi predlog, to saopšti.
“Niko se nije javljao tim povodom”, tvrdi izvor.
U ime opozicije, predlog zahtjeva za “venecijance” priprema advokat Miloš Vukčević.
Nakon što se on i Božović usaglase, dogovereni zahtjev Venecijanskoj komisiji treba da uputi Spajić.
Prema informacijama ‘’Vijesti’’, juče je postojala komunikacija između Božovića i Vukčevića. Izvor je rekao da će ona biti nastavljena danas i da očekuje da bi njihov posao mogao da bude završen u toku dana.
Kako je ranije rečeno iz skupštinske većine, tijelu Savjeta Evrope mogla bi da budu upućena dva pitanja. Prvo bi trebalo da se odnosi na proceduru koja je prethodila konstatovanju prestanka sudijske funkcije Dragani Đuranović u Ustavnom sudu, odnosno da li je to bilo urađeno u skladu s Ustavom, a drugo - da li sudije Ustavnog suda u penziju treba da idu u skladu sa Zakonom o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO) ili Zakonom o radu.
Ustavni odbor je 17. decembra prošle godine donio zaključak da je Đuranović stekla uslov za penziju po Zakonu o PIO, na osnovu čega joj je Skupština istog dana konstatovala prestanak funkcije, uz oštro protivljenje opozicije. Te stranke su onemogućavale održavanje sjednica parlamenta, tvrdeći da je Ustav pogažen zbog toga što je, bez obaveznog obavještenja Ustavnog suda, konstatovan prestanak sudijske funkcije Đuranović.
Spajić: Može se pričati o škakljivim pitanjima
Nakon sporazuma sa Spajićem, opozicija se vratila u parlament. U dokumentu, koji ima dva člana, piše i da su se potpisnici saglasili da preduzmu sve neophodne korake ka punoj primjeni mišljenja Venecijanske komisije, kao i da će do njegovog dobijanja biti obustavljena dalja procedura izbora jednog sudije Ustavnog suda po konkursu koji je raspisao Ustavni odbor.
U drugom članu piše da se strane obavezuju na normalizaciju političke situacije i ponovno uspostavljanje funkcionalnosti Skupštine, da se obavezuju da podrže EU reforme i zakonodavne inicijative pripremljene u konsultaciji s institucijama EU, s ciljem završetka pregovora o pristupanju EU do kraja 2026. godine, kao i da nastave rad parlamentarnog odbora za izbornu reformu.
Iako iz DPS-a tvrde da je dogovoreno da se ne otvaraju “pitanja koja polarizuju crnogorsku javnost, bez prethodno uspostavljenog opšteg političkog konsenzusa u zemlji”, o tome nema ni riječi u sporazumu. DPS je u više navrata insistirao da vlast parafira s opozicijom sporazum kojim bi bio uveden moratorijum na izmjene Ustava i Zakona o crnogorskom državljanstvu, zato što smatra da se o tome ne govori dovoljno precizno u Vladinoj platformi “Barometar 26”, koju je ona nudila na potpis.
Iz Nove srpske demokratije (NSD) su dan nakon što je potpisan sporazum, poručili da je riječ o “partijskom dogovoru PES-a, DPS-a i drugih iz opozicije”, a ne dogovoru vlasti i opozicije. Poslanik NSD-a Jovan Vučurović, saopštio je da to potvrđuju i potpisi na dokumentu, kao i sastav onih koji su se dogovarali, a gdje, osim PES-a, nema ostalih konstituenata vlasti.
Iz PES-a su odgovorili da je sporazum vlasti i opozicije koji se predstavlja kao dogovor PES-a s DPS-om - zapravo “besramna manipulacija pred izbore u Nikšiću i Herceg Novom”.
Spajić je juče na konferenciji za novinare, odgovarajući na pitanje da li su postigli saglasnost s opozicijom da neće biti potezana identitetska pitanja, rekao da je opozicija verbalno pristala da se pridruži “Barometru 26”.
“Većina je već jednoglasno izglasala ‘Barometar 26’, mjesecima smo ih pozivali da se pridruže. Stvarno smo srećni da su prihvatili to, oni imaju neku formulaciju koju vjerovatno svojim biračima moraju da prodaju. Najbitnije je da se država ujedinila oko ‘Barometra 26’”, kazao je on, poručujući da se o “škakljivim pitanjima” može raspravljati jer je Crna Gora demokratska država.
Hitno mišljenje može stići za mjesec
Sagovornik “Vijesti” upoznat s radom Venecijanske komisije, objasnio je da će, ako joj bude upućen zahtjev za urgentno mišljenje, ono stići za mjesec ili ranije (u ovom slučaju - najkasnije do kraja aprila), a da bi ako bude podnesen zahtjev za “regualarno” mišljenje, na njega moralo da se čeka do plenarne sjednice “venecijanaca”, koja bi trebalo da se održi sredinom ili krajem juna.
Od Venecijanske komisije je hitno mišljenje traženo u novembru 2022, u slučaju izmjena Zakona o predsjedniku Crne Gore. To tijelo je mišljenje donijelo u roku od mjesec, ali taj nalaz nije uvažio dio sadašnje parlamentarne većine. Komisija je bila preporučila da se ne usvajaju izmjene Zakona o predsjedniku, jer bi u suštini one predstavljale promjenu Ustava i to manjom skupštinskom većinom od propisane.
Taj zahtjev “venecijancima” podnio je tadašnji šef države Milo Đukanović, jer je izmjenama zakona bio predviđen prenos dijela nadležnosti za izbor mandatara za sastav vlade s predsjednika na Skupštinu.
Izmjene je u junu 2023. poništio Ustavni sud, nakon što je “odblokiran” izborom nedostajućeg broja sudija u februaru iste godine.