Spajić: Za srpski jezik kao službeni neophodna promjena Ustava

"Potreban dijalog o Ustavnom sudu"

“Druga stvar je što opozicija ovaj slučaj, odnosno zaključak skupštinskog Ustavnog odbora koristi, nažalost, za blokadu parlamenta. Zašto nema žalbe na odluku Ustavnog odbora, pa da se stvar riješi institucionalno, onako kako se rješava u zemljama EU? Ako je cilj politička destabilizacija, poručujem da neće proći. Saglasan sam sa stavom ambasadora EU – da politički akteri započnu konstruktivan dijalog, mi smo na taj dijalog i pozvali. Još čekamo odgovor. Istovremeno, teče rok od 30 dana za prijave na javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda. Vlast i opozicija sada su na ispitu – građanima mogu dokazati da su za punu vladavinu prava tako što će se saglasiti da pozicije u Ustavnom sudu zauzmu najbolji”, rekao je Spajić, piše Pobjeda.

U posljednji čas je formirana lokalna vlast u Podgorici nakon što je PzPG predsjednika Jakova Milatovića ipak nakon veleobrta pristala na dogovor sa PES-o, DCG i ZBCG. Da li je formiranje lokalne vlasti između ostalog proizvod Vašeg sastanka sa predsjednikom države?

SPAJIĆ: Formiranje vlasti u glavnom gradu rezultat je odgovornog odnosa aktera izborne trke, prije svega onih koji su dominantno činili i prethodnu vlast. Podgorica je dobila gradonačelnika koji će, siguran sam, svojim znanjem, iskustvom, energijom, i uz podršku tima koji će predvoditi, pokrenuti brojne razvojne projekte i uhvatiti se ukoštac sa svim izazovima, kojih nije malo. Ključno je da nova vlast bude dobar servis svim građanima glavnog grada, ali i da, zajedno sa vlašću na centralnom nivou, obezbijedi ubrzani razvoj Podgorice i Crne Gore. Što se tiče sastanka sa predsjednikom države, jasno je da je institucionalna saradnja nužna, i ona, kada je u pitanju izvršna vlast, nije ni bila dovedena u pitanje. Odgovorni smo da građanima isporučujemo rezultate, između ostalog, i kada je u pitanju jačanje pozicioniranja naše države kroz popunjavanje diplomatske mreže, i kada je u pitanju funkcionalnost Savjeta za odbranu i bezbjednost i ja sam spreman da u svakom trenutku doprinesem toj saradnji.

U narednu godinu zbog opozicione blokade parlamenta ulazimo bez usvojenog budžeta. Kako će se ta činjenica odraziti na plate, penzije, socijalna davanja, razvojne projekte, Vojsku…? Da li je to suštinski loša poruka za EU integracije?

SPAJIĆ: Žao mi je što je neodgovoran odnos opozicije doveo do blokade parlamenta. Sa druge strane, pozdravljam što u najvišem zakonodavnom domu nije bilo represije, slika koje su građani, nažalost, gledali u prošlosti… Ipak, ovo nije vrijeme za politička nadgornjavanja – januarske penzije, uključujući i srazmjerne, shodno programu „Evropa sad 2“, treba uvećati, treba obezbijediti i novac iz EU kroz Plan rasta, krenuti u krupne kapitalne projekte… Ako sve ovo bude ugroženo, opozicija, kojoj je pružena ruka za dijalog, treba da preuzme odgovornost. Budžet za 2025. će svakako biti usvojen, zato pozivam Skupštinu Crne Gore da u interesu građana i države to učini što prije. Tako ćemo poslati poruku i međunarodnim partnerima i potencijalnim investitorima da je naš sistem pouzdan i efikasan.

Penzionisanje sudije Đuranović po osporenoj proceduri izazvalo je političku krizu u državi, a neki bi rekli i institucionalnu, a imali smo i negativnu reakciju EU. Na koji način izaći iz te krize, da li je kao i u slučaju popisa dijalog jedino rješenje, kao što je pozvao ambasador EU?

SPAJIĆ: O tome da li je osporena procedura u ovom slučaju neka odluče nadležne sudske instance. I to je jednostavan i brz način izlaza iz ove situacija. Jedna stvar je nesporna – Ustavni sud nije blokiran, ima kvorum i donosi odluke.

Druga stvar je što opozicija ovaj slučaj, odnosno zaključak skupštinskog Ustavnog odbora koristi, nažalost, za blokadu parlamenta. Zašto nema žalbe na odluku Ustavnog odbora, pa da se stvar riješi institucionalno, onako kako se rješava u zemljama EU? Ako je cilj politička destabilizacija, poručujem da neće proći. Saglasan sam sa stavom ambasadora EU – da politički akteri započnu konstruktivan dijalog, mi smo na taj dijalog i pozvali. Još čekamo odgovor. Istovremeno, teče rok od 30 dana za prijave na javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda. Vlast i opozicija sada su na ispitu – građanima mogu dokazati da su za punu vladavinu prava tako što će se saglasiti da pozicije u Ustavnom sudu zauzmu najbolji.

Evropska komisija je označila kao veoma uspješnu prethodnu godinu u evropskim integracijama, ali uz isticanje da se ne smije dozvoliti polarizacija društva. Što Vi vidite kao glavne izazove u nastavku pristupnih pregovora imajući u vidu da nas očekuje veliki napredak i zatvaranje poglavlja?

SPAJIĆ: S obzirom na to da od predstavnika svih parlamentarnih partija čujemo da je ulazak u Evropsku uniju glavni strateški cilj Crne Gore, onda zaista vjerujem da nemamo nepremostivih prepreka na tom putu. Ukoliko političke partije ispoštuju kurs koje same proklamuju, onda će ambiciozan plan zatvaranja svih poglavlja do kraja 2026. biti dostižan i time ispunjen san generacija. Ovu priliku ne smijemo propustiti i vjerujem da nećemo. Prema tome, ukoliko politički fokus ostane na onome što ogromna većina građana Crne Gore želi, onda će na ispitu biti administracija i njena efikasnost – da odgovori na sve zahtjeve iz pregovaračkih poglavlja, piše Pobjeda.

Pred nama su izazovi sprovođenja suštinskih reformi važnih za cjelokupno društvo, od čega najveći teret reformi treba da iznese naša javna uprava, uz sva ograničenja administrativnih kapaciteta koja kao mala zemlja imamo. Uz to, poglavlja 23 i 24 ostaju prioritetna i tu ćemo morati da nastavimo sa reformama i isporučivanjem konkretnih rezultata.

Proevropska platforma „Barometar 26“ je, po ocjenama javnosti, pravi način okupljanja svih političkih snaga kako bi se što prije završili pristupni pregovori Crne Gore sa EU. Koliko se ona razlikuje od koalicionog sporazuma za formiranje aktuelne vlasti i da li očekujete ipak potpis od opozicije kao što je taj dokument podržala kompletna vladajuća koalicija?

SPAJIĆ: „Barometar 26“ je odgovor na želju građana, koji u ogromnom broju, i do 80 odsto, podržavaju ulazak u EU. Kroz ovu Platformu jasno smo definisali da oni koji je prihvate ne mogu promovisati ništa što bi moglo da nas skrene sa kursa ubrzane evropske integracije države. Kompletna vladajuća koalicija potvrdila je da je to put, a sve ono što polarizuje društvo rješavaće se kroz parlamentarni dijalog, do postizanja najšireg mogućeg konsenzusa.

U Platformi smo, u odnosu na koalicioni sporazum, konkretnije ukazali na sve preduslove neophodne da bi administracija mogla da odradi svoj dio posla, i uz našu podršku, obezbijedi ulazak u Evropsku uniju 2028.godine. Cilj je, svakako, da „Barometar 26“ podrži i opozicija i raduje me što su već javno saopštili da i oni žele da se u političkom dijalogu rješavaju sva otvorena pitanja. Ostaje da to potvrde i djelima – prestanu da blokiraju rad parlamenta, podrže dokument i sjednu za pregovarački sto.

Dokle se stiglo sa Vladinom procedurom izmjena Zakona o državljanstvu i na što će se odnositi buduće izmjene? Na koji način bi eventualno uvođenje dvojnog državljanstva sa Srbijom moglo uticati na budućnost građana Crne Gore, prije svega onih koji su njeno državljanstvo stekli onako kako zakoni to sada propisuju?

SPAJIĆ: Prije svega, nema govora o Vladinoj inicijativi takve vrste. Sve inicijative koje su došle od Vlade u prethodnoj godini bile su usmjerene na jačanje vladavine prava, približavanje Evropskoj uniji i unapređenje ekonomije, odnosno boljeg standarda građana. Naznake o promjeni Zakona o državljanstvu dolaze od strane pojedinih subjekata parlamentarne većine, a svoj stav o potencijalnim izmjenama sam već saopštio. Dakle, ništa ne smije biti urađeno na štetu interesa države Crne Gore i njene nezavisnosti. Takođe, sve što bi potencijalno (naglašavam – potencijalno) nastalo iz takve inicijative mora biti rezultat širokog dogovora sa opozicijom uz najstrože poštovanje zakona i Ustava i u partnerstvu sa EU.

Na koji način će Vlada uticati da se iz biračkih spiskova počnu eliminisati „dupli glasači“ – oni koji svoje pravo ostvaruju u dvije države, ali i na dva glasačka mjesta u Crnoj Gori?

SPAJIĆ: Birački spisak važan je segment zakonodavstva koji je na stolu pred Odborom za sveobuhvatnu izbornu reformu. Ovo, kao i sva ostala pitanja koja se tiču izbornog zakonodavstva, prioritet je na našem evropskom putu. Za neke od tih zakona je neophodna i dvotrećinska podrška u parlamentu. Zato je neophodno da ovo parlamentarno tijelo hitno nastavi svoj rad, a to je ujedno i još jedna šansa za opoziciju da suštinski, a ne samo deklarativno, dokaže svoje zalaganje za integraciju Crne Gore u EU.

Program „Evropa sad 2“ je podržalo cjelokupno društvo kao i biznis sektor, uključujući i najveća privatna preduzeća. Koji su naredni koraci u okviru „Evrope sad 2“ i kako gledate na stavove EK o tom programu?

SPAJIĆ: Program „Evropa sad 2“ usmjeren je na postizanje dva primarna cilja: smanjenje fiksnih troškova za poslodavca, kako bi se podržao biznis kroz podsticajnu poresku politiku, a Crna Gora postala još privlačnija za investiranje, dok se, sa druge strane, unapređuje standard svih zaposlenih i na taj način ograničava odliv radne snage nakon pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji i liberalizacije tržišta rada.

Crna Gora samostalna je u kreiranju svoje ekonomske politike i Evropska komisija u ovom dijelu insistira isključivo na obezbjeđivanju fiskalne održivosti i poštovanju kriterijuma kada je u pitanju budžetski deficit i javni dug. I nakon implementacije ovog programa, javne finansije Crne Gore su apsolutno stabilne, što dokazuje suficit tekuće budžetske potrošnje, a što znači da država sve svoje tekuće obaveze finansira iz tekućih prihoda i da se zaduživanje isključivo koristi za otplatu starih dugova i finansiranje infrastrukturnih projekata, koji su izuzetno važni za širenje ekonomskog potencijala zemlje i diversifikaciju njene ekonomije.

Što vidite kao ključnu vodilju ekonomskog razvoja Crne Gore tokom 2025. godine? Kako će na sve to uticati ulazak u SEPA sistem?

SPAJIĆ: Ubrzavanjem evropskih integracija i našom težnjom da do 2028. budemo punopravna članica EU, pred našu ekonomiju postavljaju se veliki zahtjevi kako bi Crna Gora bila spremna da postane dio jedinstvenog tržišta EU. Prvi korak na tom putu već smo napravili postavši članica SEPA, što je konkretan benefit za naše građane i privredu, koji će omogućiti da se bezgotovinske transakcije između Crne Gore i zemalja članica SEPA sistema sprovode na brži, jednostavniji i jeftiniji način.

U narednoj godini, očekujemo dinamičnu stopu realnog ekonomskog rasta od 4,8 odsto, dalju stabilizaciju inflatornih kretanja i dodatno smanjenje nezaposlenosti. Osim pozitivnih očekivanja kada je u pitanju turistička sezona, podsticaj ekonomskom rastu daće i veliki investicioni ciklus kroz započinjanje krupnih infrastrukturnih projekata, poput izgradnje druge dionice auto-puta Mateševo – Andrijevica, rekonstrukcije Željeznice, kao i značajnih projekata izgradnje i rekonstrukcije u oblasti zdravstva i obrazovanja. U 2025. godini donijećemo odluku o objedinjavanju lučkog područja kroz potencijalnu kupovinu nekadašnjih Kontejnerskih terminala, ali i odluku o valorizaciji Aerodroma kroz konačni završetak tenderskog postupka za koncesiju aerodroma Podgorica i Tivat, koji traje još od 2019. godine.

Strani investitori smatraju da su uslovi za njihovo poslovanje u Crnoj Gori tokom 2024. bili bolji nego prethodnih par godina. Što vidite kao ključne biznis barijere koje treba što prije ukloniti, kako bi se ulaganja iz inostranstva ponovo uvećala?

SPAJIĆ: Podsticajna i transparentna poreska politika izuzetno je važna za investicioni ambijent jedne zemlje. Međutim, to nije jedino što opredjeljuje kredibilne investitore da ulože svoj novac u jednu zemlju, već je to i vladavina prava i politička stabilnost. Siguran sam da je posljednjih godina Crna Gora napravila kvalitativni pomak u vladavini prava, čemu svjedoči i napredak na evropskom putu, koji je dugo godina bio blokiran upravo zbog odsustva reformi na ovom polju.

Da je i sa međunarodnih adresa prepoznat napredak zemlje pokazuje i činjenica da je za samo godinu dana rada ove vlade unaprijeđen kreditni rejting Crne Gore, što je jako dobar signal za investitore. Naravno, smatram da je pred nama još puno posla i da Crna Gora ima mnogo veći ekonomski potencijal, a da bi ga ispunila, neophodno je ubrzati razvoj infrastrukture kroz širenje saobraćajne mreže, razvoj aerodroma i dodatnu valorizaciju Luke Bar. Digitalizacija javnih usluga, reforma javnih preduzeća, smanjenje „sive ekonomije“, rješavanje pitanja nedostatka radne snage i smanjenje biznis barijera oblasti su na kojima intenzivno radimo i kojima će se obezbijediti osnov za dugoročni ekonomski rast i razvoj.

Dvije i po godine nakon nastanka, kako vidite Pokret Evropa sad na čijem ste čelu? Da li se nešto – i što – promijenilo u njenim pozicijama?

SPAJIĆ: Pokret Evropa sad je osnovan sa vizijom da Crna Gora postane prosperitetna zemlja, u kojoj će mladi ostajati i graditi svoju budućnost. U konkurenciji političkih aktera koji su imali vlast, resurse i decenije iskustva, izdvojili su nas konkretni rezultati programa „Evropa sad 1“, koji je znatno unaprijedio životni standard građana. Iz pozicije vanparlamentarne stranke postali smo najjača politička snaga u zemlji, nadmašivši one koji su tri decenije pobjeđivali na izborima.

PES je u stvari nastao kao odgovor na potrebe građana za partijom koja će se prioritetno baviti ekonomskim, a ne temama iz prošlosti, razvijati infrastrukturu i državu voditi ka EU. To i postižemo realizacijom programa ES1 i ES2, reformama iz evropske agende, unapređenjem vladavine prava. Pred našom partijom je period unutastranačkih dogovora, širenja mreže opštinskih odbora. U taj proces ulazimo zadovoljni jer vidimo da veliki broj mladih u PES-u prepoznaju ne samo političku partiju, nego i viziju koja će postići istorijski iskorak i uvesti Crnu Goru u EU.

Što je Vaša preporuka mladima u Crnoj Gori kada je riječ školovanju i prvim poslovima? Da li im ova zemlja nudi dovoljno mogućnosti za napredovanje?

SPAJIĆ: Popis je bio najveća opomena da kao društvo moramo uraditi sve kako bismo zadržali mlade u Crnoj Gori. Previše ljudi je napustilo našu zemlju u prethodnim decenijama, tako da je stvaranje uslova za ostanak mladih među prioritetima ove vlade. Takođe, vrlo je važno da naše građane, koji su stekli obrazovanje i profesionalno iskustvo u inostranstvu, vratimo kako bi pomogli da Crna Gora ispuni sav svoj potencijal. Povratak kvalitetnog kadra pokušavamo da afirmišemo i kroz postavljanje profesionalaca na čelo državnih preduzeća i u upravne odbore. Mladima moramo stvarati više mogućnosti da napreduju i usavršavaju se.

Povećanjem minimalne i prosječne zarade takođe im stvaramo osnov da zaposlenje traže u Crnoj Gori, a dodatni iskorak biće primjena programa „Garancija za mlade“. Kroz ovaj program omogućićemo da svaka mlada osoba u roku od četiri mjeseca otkad je postala nezaposlena ili je završila formalno obrazovanje dobije kvalitetnu ponudu za posao, pripravnički staž, dalje usavršavanje ili nastavak obrazovanja. Pilot faza ovog programa počinje već u januaru 2025. godine i to u Bijelom Polju, Nikšiću i Ulcinju.

Za srpski jezik kao službeni neophodna promjena Ustava

Da li srpski jezik treba da postane službeni jezik u Crnoj Gori ili je njegova pozicija već riješena na odgovarajući način kroz jezik u službenoj upotrebi – kao što je to slučaj i u Srbiji?

SPAJIĆ: Takva inicijativa bi zahtijevala eventualne izmjene Ustava što, kako sam Vam prethodno kazao, ne bi moglo da se dogodi bez najšireg konsenzusa. Ipak, moramo da budemo svjesni da Crna Gora živi najvažniji integracioni momentum u svojoj istoriji i da ništa ne smijemo učiniti prioritetnijim. Upravo zato je Vlada ponudila Platformu „Barometar 26“, kojom se svi relevantni društveni akteri (koji se zalažu za članstvo u Evropskoj uniji) pozivaju da daju doprinos zatvaranju pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine. Platformu su podržali svi činioci parlamentarne većine. Takozvana polarizujuća pitanja biće otvorena u posebnim radnim grupama i skupštinskim odborima, uz glas eksperata iz akademske zajednice, gdje bi se tražili kompromisi između svih identitetskih grupacija u Crnoj Gori. Svakako, važno je da imamo na umu i rezultate Popisa koji nesumnjivo pružaju osnov da se otvore ovakva pitanja, čija rješenja, kako sam već kazao, moramo tražiti u širokim konsultacijama, prenosi Pobjeda.

Oko zlatnih pasoša ćemo se usaglasiti sa EU

S obzirom na stavove iz Evropskog suda pravde u koristi Malte i njene šeme „zlanih pasoša“, da li bi za Crnu Goru bilo bolje da reaktivira program ekonomskog državljanstva, kako to smatraju brojni analitičari?

SPAJIĆ: Poseban program „ekonomsko državljanstvo“ u Crnoj Gori doprinio je privlačenju stranih investicija, koje su imale multiplikativni ekonomski efekat, kao što je valorizacija značajnih ekonomskih potencijala i resursa, otvaranje novih radnih mjesta, kao i podsticaj ravnomjernijeg regionalnog razvoja. Tokom primjene programa, u jednom dijelu uočili smo i određene propuste, naročito kada je u pitanju upotreba finansijskih sredstava, kao i bankarskih garancija. Zato smatram da bi bilo od izuzetnog značaja razmotriti redefinisanje postojećih uslova ili potencijalni inovirani koncept, koji bi bio prilagođeniji potrebama i uslovima kako crnogorske, tako i globalne ekonomije, tj. više fokusiran na privlačenje talenata, koji bi svojim znanjem doprinijeli daljem unapređenju konkurentnosti crnogorske privrede i bržem uključivanju u veliko evropsko, ali i globalno tržište.

Upoznati smo sa postupkom koji vodi Malta, ali i činjenicom da trenutno 70 zemalja u svijetu ima neki oblik izdavanja pasoša po osnovu finansijskog doprinosa. Polazeći od toga, donijećemo odluku koja će biti usaglašena sa Evropskom unijom, kako bismo zaštitili bezbjednost i reputaciju države, a posljedično i Evropske unije, od rizika ulaska sumnjivog kapitala ili pojedinaca umiješanih u pranje novca i finansiranje terorizma, ali i obezbijedili nove podsticajne uslove za razvoj ekonomije.