IBAR BLIZU! O tome će odlučivati države članice

Konačnu odluku o tome daju članice EU.

To je “Vijestima” sinoć kazao izvor iz Brisela, nakon što je Evropska komisija (EK) uputila ranije juče predlog IBAR-a Radnoj grupi Savjeta EU za proširenje (COELA).

Sagovornik je objasnio da će COELA “dva-tri puta” raspravljati o predlogu IBAR-a, zato što se to tijelo ne bavi samo Crnom Gorom, već i pregovaračkim okvirom za Moldaviju i Ukrajinu. Nakon toga, navodi, predlog IBAR-a će, s komentarima tog tijela, biti upućen na “sprat više” - Komitetu stalnih predstavnika vlada država članica (COREPER II).

Izvor kaže da potom slijedi “ministarski nivo”, na kom, ističe, uglavnom “nema iznenađenja” i na kom države članice glasaju bez rasprave.

“Poslije toga dolazi međuvladina konferencija. Na njoj dvije strane usvajaju IBAR i završna mjerila. Tada je proces gotov”, poručuje sagovornik.

Skupština Crne Gore usvojila je kasno sinoć izmjene pet preostalih "IBAR zakona". Usvojeni su izmjene zakona o sprečavanju korupcije, o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, o medijima, o nacionalnom javnom emiteru - Javnom medijskom servisu Crne Gore, te o audiovizuelnim medijskim uslugama.

Prethodno je, u četvrtak, usvojeno sedam “IBAR zakona” - o lobiranju, o sudovima, o Sudskom savjetu i sudijama, o Centru za obuku u sudstvu i Državnom tužilaštvu, o Specijalnom državnom tužilaštvu, o Državnom tužilaštvu, te o Zakoniku o krivičnom postupku.

Tokom jučerašnje rasprave o Predlogu zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, potpredsjednik Vlade Momo Koprivica rekao je da je krajnji cilj uvođenje građansko-pravnog modela kad je u pitanju oduzimanje imovine.

U važećem zakonu je, kako je pojasnio, usvojen krivični model, koji je pokazao “ozbiljne nedostatke u pogledu dužine trajanja, što je demotivisalo osobe koje vode te postupke”.

Koprivica je naveo da je razlika između ta dva modela u teretu dokazivanja porijekla imovine i u tome što se građansko-pravni model, nakon određene faze, vodi nezavisno od krivičnog postupka i što ne zavisi od njegovog ishoda.

“Pa bi onda tako mogli da objasnimo kako to (bivši glavni specijalni tužilac Milivoje) Katnić, nad kojim rone suze, zida kuću u Bajramovici od milion eura”, naveo je.

Koprivica je rekao da je “favorit bivše vlasti”, direktorica Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelena Perović, sebi “strpala u džepove mimo zakona 13.000 eura”. Tvrdi i da su “gospoda iz Mastera inženjeringa i Bemaksa, finansijeri stranaka bivše vlasti, koji se bave kriminalnim poslovima”, oštetili državni budžet.

Saopštio je da je 1. jula 2022. godine, tadašnji formalni vlasnik Bemaksa Veselin Kovačević prenio vlasništvo nad tom firmom na Ivana Ubovića, sina Ranka Ubovića, za 750.000 eura.

“Kovačević je 2007. osnovao kompaniju Bemaks a početnim kapitalom od 12.000 eura. Onda je naknadno uplatio još jedan ulog, 300 hiljada eura, a onda je prenio novčana sredstva od 437.000 eura. O svemu postoji dokumentacija... Kad se sve to sabere, dobijamo nominalnu vrijednost od 749.000 eura. Toliko je kapital. A ovaj je prodaje za 750.000 eura. Tolika kompanija je prodata samo za 750.000 eura. A gdje je tajna? Vidte malu razliku između nominalne vrijednosti i ove ostvarene vrijednosti. Sve da bi platio mali porez”, kazao je Koprivica.

Obrazlažući predložene izmjene Zakona o sprečavanju korupcije, Koprivica je rekao da ni taj zakon nije idealan i da tek predstoji ozbiljan rad na njegovoj dodatnoj reformi.

“Ali, postojale su neke urgentne potrebe, koje su nalagale nužnost ovog brzog rješenja”, saopštio je.

Naveo je da se jedna od najvažnijih izmjena odnosi na proširenje kruga javnih funkcionera, pa su sad tu uključeni notari, javni izvršitelji, stečajni upravnici...

On je kazao da je takođe precizirano ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije, čime se otklanjaju neki nedostaci u primjeni zakona.

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović, kazala je tokom rasprave o medijskim zakonima da su oni “prioritet svih prioriteta” i poručila da se država “i brani i gradi na medijskom polju i zdravim medijskim zakonodavstvom”.

Ona je rekla da se na ove zakone čeka već dugo vremena i da je Crna Gora zbog toga suspendovana iz evropskog programa “Kreativna Evropa”. Navela je da za ove zakone ne stoji tvrdnja pojedinih poslanika da su novina, jer su već predstavljeni javnosti i u Briselu, gdje je rečeno da su zadovoljni i da ih ne treba mijenjati bez odobrenja EK.

Nakon toga, kako je podsjetila, Pokret Evropa sad je imao amandmane koje je odobrila EK, a o čemu su postojala različita mišljenja na sjednici Vlade.

“Nije tajna da su ministri iz moje partije izdvojili mišljenje”, podsjetila je.

Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i jedan broj ministara iz Demokratske Crne Gore - Dragan Krapović (odbrana), Danilo Šaranović (unutrašnji poslovi) i Vujović izdvojili su mišljenje na amandmane na medijske zakone, u dijelu koji se tiče Javnog servisa. Predloženim izmjenama, predviđeno je da je za izbor direktora RTCG-a umjesto deset potrebno pet godina radnog iskustva, te da se Javnom servisu vrati reklamiranje u prajm tajmu.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković, ocijenio je da bi se usvajanjem predloženih rješenja privatnim medijima uzeo “silan novac koji im je obezbijedila posljednja vlada DPS-a”.

Na početku jučerašnje sjednice parlamenta, dio opozicije tražio je da predloge dva zakona Vlade nastavi da “brani” ministar pravde Andrej Milović, a ne potpredsjednik izvršne vlasti Momo Koprivica. Vlada je u četvrtak veče odlučila da je u parlamentu umjesto Milovića zastupa Koprivica, jer je ministar pravde bez znanja izvršne vlasti prihvatio amandman (tehničkog karaktera) na jedan od zakona.

DPS i Socijaldemokrate (SD) napustili su raspravu o zakonima o sprečavanju korupcije i o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, a vratili se na zasjedanje kad je počela rasprava o medijskim zakonima.

Poslanik DPS-a Andrija Nikolić kazao je da je nezabilježena praksa da se tokom rasprave promijeni predstavnik predlagača, i da je to nepoštovanje prema “vrijednim ljudima iz Ministarstva pravde koji su godinu radili na zakonima”.

“Vlada pokušava od svojih ministara da napravi ‘lutke o koncu’ koje nemaju svoj integritet i autonomiju koju im obezbjeđuju Ustav i Poslovnik Skupštine, da dođu u parlament i prihvataju amandmane”, kazao je.

Sedam “IBAR zakona” koje je Skupština usvojila u četvrtak, upućeno je juče predsjedniku države Jakovu Milatoviću na potpisivanje.

Prema Ustavu (član 94), šef države dužan je da proglasi zakon u roku od sedam dana od njegovog usvajanja, odnosno tri dana ako je zakon usvojen po hitnom postupku, ili da ga vrati parlamentu na ponovno odlučivanje.

Predsjednik je dužan da proglasi ponovno usvojeni zakon.