To je suština predloga Zakona o Fondu stan za sve, koji su prije nekoliko dana u skupštinsku proceduru predao poslanički klub Građanskog pokreta URA.
Građani koji nemaju svoj krov nad glavom, mogli bi da riješe stambena pitanja kroz državni Fond koji bi osnovala Vlada, koji bi gradio stanove na opštinskoj i državnoj zemlji, vodio prodaju poslovnih prostora, pružao stručnu pomoć...
To je suština predloga Zakona o Fondu stan za sve, koji su prije nekoliko dana u skupštinsku proceduru predao poslanički klub Građanskog pokreta URA.
Prema predlogu, za stan bi mogli da se prijave građani koji nisu vlasnici stana ili nemaju nekretninu za stanovanje, dok će se postupak i način kupovine definisati posebnim pravilnikom. Taj pravilnik bi se donio u roku od tri mjeseca po donošenju zakona, i kroz njega bi se odredio sadržaj zahtjeva, potrebna dokumentaciju i uslovi za kupovinu stana i poslovnog prostora, pišu Vijesti.
Prema predlogu Zakona Fond bi se finansirao iz budžeta, ali i od prodaje stanova i poslovnih prostora, donacija, poklona i drugih izvora. Ističe se da je za sprovođenje predloga potrebno obezbijediti novac iz budžeta tj. za osnivački kapital Fonda, ali se ne navodi konkretan iznos. Iz URE su ranije kazali da je za osnivanje potrebno da država obezbijedi početni kapital od 20 miliona eura, koji bi se isključivo koristio za izgradnju stanova. Istakli su da bi se gradilo po principu “projektuj i gradi” dok bi stanovi izvođačima, isplaćivali nakon tehničkog prijema.
“Stanovi se prodaju građanima po cijeni koštanja izgradnje, odnosno 900 eura po trenutnim cijenama. U slučaju pojeftinjenja izgradnje, cijena će biti niža. Pravo apliciranja imali bi prije svega, podstanari i građani koji nisu vlasnici stana, posebno mladi bračni parovi do 35 godina, lica sa invaliditetom, žene žrtve nasilja, porodice djece sa smetnjama u razvoju”, kazali su iz ovog pokreta.
Osnivač Fonda bi bila Vlada, a funkcionisao bi kao državni fond koji bi ulagao i gradio stanove na državnoj zemlji, upravljao novcem za ove poslove, donosio godišnje planove, podnosio izvještaje o radu... Predlog je da se javni rad Fonda definiše posebnim zakonom i statutu, dok bi njime rukovodio petočlani Upravni odbor i direktor kojima bi mandat trajao četiri godine. Upravni odbor bi predlagala Vlada, a pored njena dva člana, činili bi ga još dva predstavnika Skupštine (jedan iz opozicije, a drugi iz vlasti), kako pišu Vijesti.
U dokumentu se navodi i da su konsultacije sa stručnjacima, ukazale da neće doći do pada cijena nekretnina, pa država mora naći sistemsko rješenje za rješavanje stambenog pitanja građana, posebno podstanara i ranjivih kategorija društva. Dodaje se da po procjenama Udruženja podstanara, u državi trenutno živi više od 40.000 porodica bez stambenog prostora, od čega njih 30.000 žive kao podstanari. Kako piše, cijena iznajmljivanja nekretnina danas ide i do 600 eura, što uz trenutne plate ne pruža uslove za pristojan život.
“Crna Gora ostaje zemlja u kojoj najveći broj mladih do 30 godina živi sa roditeljima, usljed nemogućnosti da priušte sopstveni stambeni prostor. Ovaj trend negativno utiče na osamostaljivanje mladih, preuzimanje odgovornosti za samostalni život, pa posljedično i na njihovu aktivnost na tržištu rada. Negativan trend odnosi se i na odlazak mladih iz zemlje, upravo zbog ograničenja za kupovinu stana, izostanka sopstvene nekretnine koja bi ih vezala za zemlju i podstakla na aktivan rad. U velikom broju napuštaju Crnu Goru, koja postaje zemlja sa stanovništvom koje ubrzano stari. Mladi parovi često, iz ovih razloga odlažu zasnivanje porodice, što za posljedicu ima da Crna Gora već nekoliko godina bilježi negativan prirodni priraštaj”, ističe se u dokumentu.
U obrazloženju predloga se pojašnjava i da je ove godine, ukinut državni program “1000 plus” koji je građanima do sada omogućavao da riješe stambeno pitanje po povoljnijim uslovima, te da trenutno u državi ne postoji postoji program, akcija, ni sistemsko rješenje, kojim olakšava kupovina stana. Ovaj program je nudio građanima niže kamatne stope za rješavanje stambenog pitanja.
Vlada je za ovu godinu projektovala u budžet 10 miliona eura pozajmice od Banke za razvoj Savjeta Evrope (CEB), za potrebe finansiranja pete faze projekta “1000 plus” koji građanima omogućava da riješe stambeno pitanje po povoljnijim uslovima. Međutim, 31. januara saopštili su da odustaju od projekta zbog rasta cijena nekretnina i prošlogodišnjeg porasta kamatnih stopa i euribora, koji utiče na visinu kredita. Iz tih razloga, Vlada je procijenila da se program ne isplati ni državi, a ni građanima. Najavili su da će razmotriti druge modele pomoći, uključujući i gradnju stanova za iznajmljivanje, pišu Vijesti.
Ovaj projekat je bio i u prošlogodišnjem budžetu, ali do njegove realizacije nije došlo. Razlog za to što banke i građevinske kompanije nijesu bile zainteresovane za njegovu realizaciju po starim uslovima po kojim su realizovane prethodne četiri faze. Uz to, problem je i veliki rast cijene nekretnina u posljednje dvije godine, kao i rast euribora i kamatnih stopa.
Ovaj projekat se sprovodio u kontinuitetu od 2010. godine i kroz četiri faze stambeno pitanje su riješila 1.532 domaćinstva, odnosno 3.937 građana - članova domaćinstava.
Kvadrat bio 1.790 eura
Cijena prosječnog kvadrata stana u novogradnji na nivou Crne Gore, u posljednja tri mjeseca 2023., bila je 1.790 eura.
Stan je u tom periodu, najviše koštao u Podgorici, gdje je za kvadrat trebalo izdvojiti 1.860 eura.
Podaci Uprave za statistiku Monstat, pokazali su i da je kvadrat na kraju decembra prošle godine, na sjeveru koštao 1,09 hiljada eura, dok je za metar kvadratni na primorju, trebalo izdvojiti 1.770 eura.
Centralna regija je stanove plaćala najjeftinije, odnosno 915 eura po kvadratu.