Ukoliko sve bude teklo kako je planirano, prvi ljudski subjekti bi čipove mogli da dobiju već 2022. godine.
U modernom svijetu moć je u informaciji, pa je prirodno da čovjek teži tome da što prije dođe do veće količine korisnih podataka.
Neuralink bi, tvrde eksperti, mogao da bude korak u tom smjeru – skraćivanjem vremena koje je potrebno za prikupljanje informacija ljudska rasa bi mogla da postane pametnija nego što već jeste (ili bar bolje informisana).
O interfejsu koji bi stvorio svojevrsnu simbiozu između ljudskog mozga i kompjutera se raspravlja već nekoliko godina.
Grupa eksperata (među njima je i Ilon Mask) je Neuralink osnovala još 2016. godine, a već je 2017. objavljeno da kompanija radi na uređajima koji bi mogli da izliječe ili bar ublaže, ozbiljna oboljena mozga, a kasnije i poboljšaju inteligenciju.
Javnost o aktivnostima kompanije nije znala skoro ništa do jula 2019. godine, kada je objavljeno da su eksperti napravili robota koji implante za interakciju sa računarima može da integriše duboko u ljudski mozak. Musk je još tada tvrdio da će čipovi moći da rješavaju poteškoće koje potiču iz nervnog sistema – “od autizma, preko šizofrenije, do gubitka pamćenja u starijoj dobi“. Eksperti su kasnije reagovali, a kako bi istakli da autizam nije bolest, i da samim tim ne može da se izliječi, te da mnogi koji žive sa autizmom to stanje osjećaju kao dio identiteta. Uprkos tome Neuralink je nastavio dalje.
Neuralink N1 čip je veličine novčića, a tokom operacije se pričvršćuje za lobanju korisnika. S mozgom se povezuje uz pomoć većeg broja elektroda, a kako bi stimulisao neurone. Uprkos tome što se na testiranje proizvoda na životinjama gleda s negodovanjem, prvi Neuralink rezultati su dobijeni na osnovu testiranja na laboratorijskim pacovima u čije je mozgove implantirano 1.500 elektroda za koje sve do skoro nije moglo sa sigurnošću da se tvrdi da bi funkcionisale i u ljudskom mozgu.
Posle toga je došla svinja po imenu Gertrude, čiji je mozak takođe “obogaćen“ Neuralink dodatkom. Ako je vjerovati prezentaciji iz avgusta 2020, sistem već funkcioniše, a tehnologija bi na prvom mjestu trebalo da posluži za vraćanje pokretljivosti, vida, te sposobnosti govora i čula sluha onima koji su ih izgubili. Musk tvrdi i to da će povezivanje mozgova sa kompjuterima biti jedini način da se održi korak sa razvojem vještačke inteligencije. Tako bi tehnologija koja je zamišljena kao lijek moga da posluži kao nešto daleko moćnije.
S napretkom dolazi i briga
S jedne strane su oni koji se raduju “dozivanju“ Tesla vozila uz pomoć misli, te igranju video igara bez potrebe za džojstikom, a s druge oni koji u stapanju s vještačkom inteligencijom vide propast čovječanstva.
Neki naučnici su zabrinuti da bi čipovi mogli da izazovu curenje likvora (cerebrospinalne tečnosti), a zbog toga što bi povećana električna aktivnost mogla da dovede do veće proizvodnje tečnosti čiji je zadatak da ublaži pregrijevanje. Ilon Mask je u odgovoru naveo da sistem vodi računa o mozgu, i dodao da će se operacije biti potpomognute superkompjuterima. Zaključio je da čipovi imaju senzore za praćenje temperature i da su čipovi konstruisani tako da samostalno vode računa da ne dođe do pregrijevanja.
Pretpostavlja se da će najveći broj ljudi ove čipove još dugo izbjegavati, bar dok se ne dokaže da su bezbjedni i da ne škode zdravlju. Kompanija je objasnila da je tačno da se radi o komplikovanoj operaciji koju mogu da obavljaju jedino roboti, a koje će nadzirati iskusni neurohirurzi.
Ukoliko sve bude teklo kako je planirano, prvi ljudski subjekti bi čipove mogli da dobiju već sledeće godine tj. 2022…