Ilon Mask tvrdi da rad uskoro više neće biti nužnost već stvar izbora, jer će vještačka inteligencija i humanoidni roboti preuzeti gotovo sve poslove, od programiranja do fizičkog rada.
Zaboravite rano buđenje, putovanje na posao i osmočasovne radne dane. Prema riječima Ilona Maska, sve to bi uskoro moglo biti stvar prošlosti.
Najpoznatiji tehnološki vizionar na svijetu i najbogatiji čovjek na svijetu, Ilon Mask, uvjeren je da će vještačka inteligencija i humanoidni roboti preuzeti skoro svaki posao koji ljudi danas obavljaju u veoma bliskoj budućnosti. Posao, tvrdi Mask, više neće biti nužnost, već stvar ličnog izbora.
"Vjerujem da će rad postati dobrovoljan", rekao je izvršni direktor Tesle i SpejsIksa u intervjuu za britanski poslovni časopis "Ekonomist".
Prema Maskovoj viziji, vještačka inteligencija će prvo zamijeniti ljude u svim poslovima koji se obavljaju na računarima i pametnim telefonima.
Nakon toga će uslijediti humanoidni roboti, mašine koje će vještačkoj inteligenciji dati "ruke i noge" i omogućiti joj da preuzme fizičke poslove u fabrikama, skladištima, prodavnicama i uslužnim industrijama.
"Vještačka inteligencija će moći da obavi bilo koji posao bolje od bilo kog čovjeka", uveren je Mask.
On posebno pominje programere. Tvrdi da je vještačka inteligencija već bolja od najmanje 90 odsto profesionalnih softverskih inženjera i da se brzo približava tački gde će nadmašiti čak 99 odsto ljudi u programiranju.
Ako mašine preuzmu kancelarijske, proizvodne i uslužne poslove, proizvodiće više robe i pružaće više usluga nego što je to danas moguće. Ljudi više neće morati da rade da bi preživjeli ili zaradili za život.
Mask upoređuje rad sa baštovanom. Niko danas ne mora da uzgaja sopstveno voće i povrće jer ih može kupiti jeftinije u prodavnici. Međutim, mnogi baštuju iz zadovoljstva. Upravo tako, on vjeruje, će izgledati budućnost rada. Ljudi će raditi zato što žele, a ne zato što moraju.
Mask procjenjuje da će vještačka inteligencija nadmašiti ukupnu ljudsku inteligenciju za oko pet godina. Nakon toga, kaže on, čovječanstvo će ući u ono što on naziva "erom nevjerovatnog izobilja".
"Svaka osoba će moći da ima sve što može da zamisli", kaže Mask.
Pošto će roboti i vještačka inteligencija moći da proizvedu skoro sve što im je potrebno, to će otvoriti prostor za ranije nezamisliv nivo prosperiteta. Ali upravo je odgovor na to pitanje privukao najviše pažnje.
Kada su ga pitali ko će kontrolisati svijet u kojem vještačka inteligencija nadmašuje ljude, Mask nije ponudio umirujući odgovor. Uporedio je odnos između ljudi i superinteligentne vještačke inteligencije sa odnosom između ljudi i šimpanzi.
"Teško je zamisliti da šimpanza ima kontrolu", rekao je.
Mask smatra da je razvoj vještačke inteligencije i robotike praktično nemoguće zaustaviti. Čak i da postoji "dugme za stop,vjerovatno ga ne bi trebalo pritisnuti". Umjesto borbe protiv tehnološkog razvoja, on predlaže drugačiji pristup.
"Hajde da uživamo u vožnji", kaže on.
Takođe se sa dozom ironije osvrnuo na sopstvenu ulogu u razvoju vještačke inteligencije. Kaže da su njegovi pokušaji da razvije bezbjedniju vještačku inteligenciju, uključujući i to što je bio jedan od suosnivača OpenAI-a, na kraju samo ubrzali razvoj tehnologije. Njegov zaključak se sumira u jednoj rečenici."
"Ako ih ne možete pobijediti, pridružite im se", objašnjava on.
Postavlja se pitanje, od čega će ljudi živjeti ako ne rade? Mask vjeruje da će budućnost donijeti model koji on naziva "univerzalni visoki dohodak", neku vrstu garantovanog dohotka koji bi svim građanima obezbijedio visok životni standard.
Prema njegovoj ideji, država bi jednostavno isplaćivala građanima novac. Njegova računica je: vještačka inteligencija i roboti će proizvoditi toliko dobara i pružati toliko usluga da će svega biti u izobilju. Pod takvim uslovima, država bi mogla da raspodjeli novac, a da automatski ne izazove inflaciju.
Ako proizvodnja robota raste brže od količine novca u opticaju, cijene, smatra Mask, bi čak mogle i da padnu.
Međutim, on ne krije da prelazak na takav utopijski svijet neće biti bezbolan. Koliko će trajati i kakve će društvene posledice ostaviti ostaje jedno od najvećih otvorenih pitanja tehnološke revolucije koja je već počela.
"Mislim da će to biti neravan put", zaključuje.