Tehnički milijarder podijelio je neka optimistična mišljenja.
Veštačka inteligencija menja način na koji radimo, i to brzo. Već preuzima mnoge naše dosadne i repetitivne zadatke, oslobađajući ljude da se fokusiraju na veće stvari. Međutim, ova promena prirodno čini mnoge radnike nervoznim.
Jedno istraživanje je pokazalo da bi u "najgorem scenariju" osam miliona radnih mesta u Velikoj Britaniji moglo biti izgubljeno zbog veštačke inteligencije. Druga studija je otkrila da 54% poslova u bankarstvu može biti automatizovano korišćenjem veštačke inteligencije.
Zapravo, prošlog meseca, velika banka iz Singapura, DBS, najavila je da bi mogla smanjiti oko 4.000 radnih mesta u naredne tri godine, jer veštačka inteligencija preuzima više ljudskih zadataka. Iako, zabrinutosti zbog privatnosti i sigurnosti koje su nenegocijabilne u sektorima poput banaka, još uvek usporavaju širu primenu veštačke inteligencije – barem za sada.
U međuvremenu, suosnivač Microsofta, Bil Gejts, nedavno je podijelio svoja razmišljanja na ovu temu.
Tehnički milijarder predviđa da će vještačka inteligencija zamijeniti ljude u većini stvari, ali to nas ne čini bespomoćnima. Na kraju, na nama je da odlučimo kako ćemo koristiti vještačku inteligenciju i koje djelove posla želimo da i dalje obavljamo sami, objasnio je Gejts.
U tom kontekstu, filantrop je imenovao tri profesije za koje vjeruje da su sigurne od preuzimanja vještačkom inteligencijom. To su programeri, biolozi i stručnjaci za energiju.
Ovo možda zvuči pomalo iznenađujuće – gotovo kontradiktorno – naročito jer drugi tehnološki stručnjaci sugerišu upravo suprotno. CEO NVIDIE, Džensen Huang, nedavno je savjetovao mlade ljude da dobro razmisle prije nego što se odluče za razvoj softvera, s obzirom na trenutni napredak vještačke inteligencije, dok je CEO Salesforce-a, Marc Benioff, nedavno rekao da njegova kompanija "ozbiljno razmatra" zapošljavanje inženjera softvera 2025. godine.
Takođe, CEO OpenAI, Sem Altman, najavio je da će vještačka inteligencija na kraju zamijeniti inženjere softvera, te je sugerisao da studenti treba da "ovladaju alatima vještačke inteligencije" kao što je njegova generacija to činila sa programiranjem.
Međutim, Gejts smatra da, iako vještačka inteligencija sada može generisati kod i čak zadovoljiti tehničke standarde (kao što je OpenAI-ov o1 model za razmišljanje), ljudski programeri su i dalje ključni za ovaj proces, jer će biti potrebni za identifikovanje i ispravljanje grešaka, usavršavanje algoritama i podršku u razvoju vještačke inteligencije, kako je opisano u Axios-u.
Dodatno, 69-godišnji milijarder tvrdi da su biolozi sigurni u svijetu budućnosti sa vještačkom inteligencijom. On tvrdi da je vještačka inteligencija sjajna u dijagnostikovanju bolesti i analizi DNK, ali ponavlja da tehnologija nema kreativnost potrebnu za biološka istraživanja i naučna otkrića.
Gejts je takođe spekulirao da će vještačka inteligencija biti pomoć, a ne prepreka kada je u pitanju postizanje globalnih ciljeva u vezi sa klimatskim promjenama. Ali, u međuvremenu, ona neće zamijeniti stručnjake za energiju jer je ovo područje previše kompleksno da bi bilo potpuno automatizovano.
S druge strane, Gejts je primijetio da, uprkos napretku u vještačkoj inteligenciji i čistim tehnologijama, svijet vjerovatno neće ispuniti klimatske ciljeve za 2050. godinu.
"Brinem se, generalno, da količina zelene energije koja nam je potrebna za tranziciju neće doći gotovo onako brzo kako nam je potrebna", objasnio je. "Ako pokušate da osmislite i kažete:
'Hajde da dođemo do nule do 2050. godine', pomislićete: 'Još 10 ili 15 godina možda je realističnije.' Jako je teško to vidjeti. Mislim da nećemo doći do nule do 2050. godine.