Endemija korona virusa je jedan od scenarija koji su mogući, ali ne i jedini - možda nastanu i opasniji sojevi kovida 19!
Korona virus mogao bi iz pandemije da pređe u endemiju, smatraju mnogi naučnici, a evo šta bi moglo da ubrza taj proces. Tačan tok pandemije je teško predvidjeti ali postoje informacije koje idu u prilog tome da će korona slabiti sve više i više, i da mutacije novih sojeva mogu dovesti do toga da postane bolest nalik gripu. Hrvatski virusni imunolog dr Stipan Jonjić kaže da endemija znači, prije svega, određenu stabilizaciju situacije.
"Niko sa sigurnošću ne može predvidjeti tok ove pandemije. Postoje naučno utemeljena mišljenja da bismo tokom ove godine mogli da uđemo u neko sigurnije razdoblje te da bi se kontrola virusa mogla svesti na ono što zovemo endemija. Teško je reći koliko će nam štete ona nanositi, jer endemija ne znači da ćemo se riješiti bolesti u potpunosti, nego samo da smo došli do stepena određene stabilizacije. Najčešće se kao primer kako bi to moglo izgledati spominje grip, gdje imamo određeni broj hospitalizacija i smrti svake godine, a globalno se radi o više od pola miliona smrti godišnje" navodi dr Jonjić, redovni profesor na Univerzitetu u Rijeci.
On ističe kako se optimistična mišljenja da pandemija završava baziraju na tome što je značajan dio čovečanstva vakcinisan ili imunizovan prebolijevanjem virusa.
"U ovoj ćemo godini biti bogatiji za nove modalitete vakcina, uključujući i one koja će pokrivati i dosad poznate varijante ovog virusa. Uz antivirusne lekove koji se razvijaju, a neki su i odobreni i sve se šire primjenjuju, to će nam dati priličnu sigurnost u smislu zaštite od težih oblika bolesti, odnosno hospitalizacije. Ali, to ne znači da će virus nestati. Ne smijemo isključiti mogućnost da će se u doglednoj budućnosti pojaviti još neka varijanta koja može imati drugačiju biologiju, a možda biti i opasnija od dosadašnjih. Naravno, ne možemo isključiti ni mogućnost da će se dogoditi neka adaptacija virusa i njegova tranzicija prema manje opasnoj, endemičnoj varijanti, ali mislim da niko ne može to da garantuje", kazao je on za "Jutarnji list".
Imunolog dr Zlatko Trobonjača sa Univerziteta u Rijeci ističe da će kolektivni imunitet presuditi korona virusu.
"Kolektivni imunitet čini populacijski zbir naših individualnih protivvirusnih imunih odgovora, koji se međusobno razlikuju kvalitativno i kvantitativno. Kako smo se kao pojedinci susretali s međusobno sličnim, ali ipak antigenski neistovetnim virusnim sojevima, poput vuhanskog, alfa, delta ili omikron soja, stvarali smo kvalitativno različit imunitet. Ako tome pridodamo imunizaciju vakcinacijom, kvalitativni repertoar postaje još širi. Kvantitativne razlike odnose se na intenzitet protivvirusnog odgovora. Vakcinisanje, buster doze, infekcija i ponovljena infekcija predstavljaju kontakte s istim ili različitim virusnim antigenima koji osnažuju, odnosno kvantitativno podižu našu imunost", navodi on.
Postepeno ćemo akumulirati kolektivni imunitet i njegova širina i snaga usloviće ograničenje širenja virusa i vodiže prema stišavanju epidemije.
"Pretpostavljam da će se to dogoditi u toku ove godine. Naravno, pod jednim velikim uslovom, a to je da se ne stvori i proširi novi, snažno imunoevazivni soj. Endemija se može manifestovati žarišnim, lokalnim izbijanjima, ali i nešto većim epidemijskim talasima. Ali ne bi trebalo da iskusimo teže zdravstvene posledice endemije zbog akumulirane protivvirusne imunosti te moguće daljnje virusne adaptacije biologiji čovjeka", navodi dr Trobonjača.
"Ali i dalje će biti ljudi, naročito starijih, koji će teže obolijevati i nažalost i umirati. Ali će postepeni gubitak snage epidemije odnosno endemizacija korona omogućiti povratak društvenih aktivnosti u redovne tokove", podvukao je on.
Imunolog dr Zlatko Trobonjača sa Univerziteta u Rijeci ističe da će kolektivni imunitet presuditi korona virusu.
"Kolektivni imunitet čini populacijski zbir naših individualnih protivvirusnih imunih odgovora, koji se međusobno razlikuju kvalitativno i kvantitativno. Kako smo se kao pojedinci susretali s međusobno sličnim, ali ipak antigenski neistovetnim virusnim sojevima, poput vuhanskog, alfa, delta ili omikron soja, stvarali smo kvalitativno različit imunitet. Ako tome pridodamo imunizaciju vakcinacijom, kvalitativni repertoar postaje još širi. Kvantitativne razlike odnose se na intenzitet protivvirusnog odgovora. Vakcinisanje, buster doze, infekcija i ponovljena infekcija predstavljaju kontakte s istim ili različitim virusnim antigenima koji osnažuju, odnosno kvantitativno podižu našu imunost", navodi on.
Postepeno ćemo akumulirati kolektivni imunitet i njegova širina i snaga usloviće ograničenje širenja virusa i vodiže prema stišavanju epidemije.
"Pretpostavljam da će se to dogoditi u toku ove godine. Naravno, pod jednim velikim uslovom, a to je da se ne stvori i proširi novi, snažno imunoevazivni soj. Endemija se može manifestovati žarišnim, lokalnim izbijanjima, ali i nešto većim epidemijskim talasima. Ali ne bi trebalo da iskusimo teže zdravstvene posledice endemije zbog akumulirane protivvirusne imunosti te moguće daljnje virusne adaptacije biologiji čoveka", navodi dr Trobonjača.
"Ali i dalje će biti ljudi, naročito starijih, koji će teže obolijevati i nažalost i umirati. Ali će postepeni gubitak snage epidemije odnosno endemizacija korona omogućiti povratak društvenih aktivnosti u redovne tokove", podvukao je on.