Uvijek je važno da unosimo dovoljno tečnosti, ali tokom vrelih ljetnjih dana to je NAROČITO važno.
Ravnoteža u procesu hidratacije okosnica je pravilnog rada vitalnih organa, tako da svako njeno narušavanje, bilo da je reč o dehidrataciji ili trovanju vodom, može imati ozbiljne posledice na zdravlje i život čoveka, kaže klinička nutricionistkinja Tena Niseteo.
Ona objašnjava da dehidratacija podrazumeva prekomjeran gubitak tjelesne tečnosti, a najčešće se javlja usled infekcija (dijareja i povraćanje), preteranog znojenja ili premalog unosa tečnosti.
Prvi znak dehidracije je...
... osjećaj žeđi kao jasan signal tijela za hitnu hidrataciju, a svoj organizam u tom trenutku možemo zamisliti kao napola izduvan balon.
Cilj pravilne hidratacije je da se ne dozvoli osjećaj žeđi i tokom dana tijelu osigura dovoljan unos tečnosti.
Više je načina na koje se može odrediti individualni preporučeni dnevni unos tečnosti u odnosu na uzrast, tjelesnu masu, zdravstveno stanje, intenzitet fizičke aktivnosti, godišnje doba i druge činioce.
Ipak, kada je reč o zdravoj populaciji, odnosno pojedincu, "Instutute of medicine" je postavio jedan od najboljih modela pravilne hidratacije pod nazivom:
"8 čaša vode na dan"
Ova preporučena količina vode podrazumijeva 1,5 do 2 litre na dan, što je prosječna potreba za tečnošću kod odraslih osoba.
Kod hidratacije nije važna samo količina i vrsta tečnosti, već i pravilno pristupanje njenom unosu, jer će samo telo koje se pravilno hidrira moći optimalno da sprovodi sve svoje metaboličke procese.
Zato se preporučuje da se u periodu od 9 do 21 sat popije oko pola litre vode na svaka tri sata, odnosno ukupno oko 2 litre.
Svima onima koji se bave bilo kakvom fizičkom aktivnošću, rade teže fizičke poslove ili se pojačano znoje u ovim ljetnjim mjesecima, biće potrebno da unose i nešto veću količinu kako bi se nadoknadila izgubljena tečnost.
Da li može da se pretera sa unosom vode?
U situacijama kada je potreban povećan unos tečnosti u organizam, mnogi pretjeraju sa unosom vode. Naime, u ovim slučajevima, pored gubitka vode dolazi i do gubitka elektrolita, a preteranim unosom vode telo se dodatno "ispira" što dovodi do hiponatrijemije ili tzv. trovanja vodom.
Kako pored vode dolazi i do gubitka brojnih minerala poput natrijuma, kalijuma i magnezijuma, najbolje ih je nadoknaditi unošenjem prirodnih sokova povrća i voća, nezaslađenih čajeva, supa, kuvanih obroka i medicinskih napitaka – oralnih hidratacijskih rešenja (ORS) i sportskih napitaka bogatih elektrolitima, vitaminima i mineralima.
Odličan izvor tečnosti pruža i "mokra hrana" kao što su mleko i fermentisani mlečni napici, naročito kada je reč o hidrataciji kod djece.
Šta se još preporučuje osim vode
Brojne su ideje kako se osvježiti tokom ljeta, a istovremeno i pravilno rehidrirati tijelo. Uživanje u rashlađenom voću značajno doprinosi unosu tečnosti u organizam, pa tako jedna kriška lubenice (300g), dve kriške dinje, ili jedan veliki krastavac mogu zamijeniti jednu čašu vode (250ml).
S druge strane, jedna cijela papaja u sebi sadrži čak pola litre vode. Kao alternativu klasičnoj konzumaciji, voće poput breskve, dinje, lubenice, limuna, jagode ili borovnice u obliku zaleđenih kockica možemo iskoristiti za pripremanje aromatizovane vode bez dodatnih šećera, bogate vitaminima i mineralima.
Prirodni sladoledi, na vodenoj i mlečnoj bazi mogu biti, takođe, odličan izvor tečnosti, a jako lako ih je pripremiti.
Prirodan sok narandže, limuna, limete, ali i miješano voće može se jednostavno staviti u kalupe za sladoled, a kao kvalitetan međuobrok preporučuje se smrznuti jogurt od miješanog bobičastog, egzotičnog ili sezonskog voća poput breskvi, kajsija i nektarina.
Problem sa gaziranim pićima
Problem s gaziranim pićima je što ona na početku pružaju osjećaj "gašenja" žeđi, jer CO2, koji je prisutan u njima naduje želudac stvarajući osjećaj napunjenosti, ali zbog toga se popije mnogo manja količina tečnosti od one koja je potrebna za hidrataciju organizma.
Gazirana pića posebno su popularna među djecom i tinejdžerima, pa su upravo oni izloženi riziku dehidratacije u vrelim ljetnjim danima.
Kafa i alkoholna pića...
Kada je reč o kafi i alkoholnim pićima, ona imaju diuretski učinak, što ih čini "tečnošću bez tečnosti", pa se tako uz njihovu konzumaciju uvek savjetuje i čaša vode.
