Ako ste mislili da znate sve o spavanju, prevarili ste se.
Spavanje je od izuzetne važnosti za zdravlje čitavog organizma, pa je baš zbog toga važno da ne vjerujemo u mitove o spavanju. Evo u koje mitove smo vjerovali, a krajnje je vrijeme da prestanemo.
Ženama treba više sna nego muškarcima
Prošle godine, jedna studija je pokazala da ženama treba više sna nego muškarcima, međutim, nije to sve baš tako. Pol zaista ima ulogu u tome koliko nam je sna potrebno, ali nije baš sve crno-bijelo. Važnije od toga je šta radimo tokom dana.
"Vjerovatno je pametnije da se fokusiramo na to šta određuje koliko nam je potrebno sna u određenom trenutku. Potreba za snom je zasnovana na nivou aktivnosti. Ako ste aktivniji, osjetićete da vam treba više sna. Ako veći dio dana provodite sjedeći ili ležeći, imaćete manju potrebu za snom", kaže profesor dr Kolin Karni.
Dakle, to ne znači nužno da ženama treba više sna zbog biološke razlike, već sve zavisi od toga koliko je ko fizički aktivan.
Svima treba osam sati sna
Godinama nam govore da je osam sati sna idealno trajanje spavanja, ali to nije tačno.
"Ne treba nam nužno osam sati sna. Ako smo već utvrdili da je potreba za snom povezana sa aktivnostima tokom dana, to znači da nam ne treba uvijek osam sati sna", kaže dr Karni.
On naglašava da postoje individualne razlike i da je nekim ljudima dovoljno šest, a nekima devet sati sna da se probude odmorni. Takođe, dodaje, držite se toga kako se vi osjećate, da li ste umorni i pospani, prije nego pravila o osam sati spavanja.
Možete da "nadoknadite" san
Ako mislite da ćete za vikend dužim spavanjem nadoknaditi nedostatak sna tokom nedelje, varate se. Takođe, dr Karni kaže da ćete, ako pokušate to da nadoknadite za vikend, samo izložiti sebe mogućnosti da vas cijele naredne nedelje muči nesanica.
Umjesto da nedostatak sna nadoknađujete vikendom (ili bilo kojim drugim danim), dr Karni savjetuje da samo pustite da spavanje ide prirodnim tokom - dakle, ne tjerajte sebe da spavate duže da biste nadomjestili san.
Svima treba popodnevna dremka
I to zavisi od potreba svake osobe.
“Popodnevne dremke mogu da imaju negativan uticaj na spavanje, što zavisi od trajanja drijemanja, ali i od perioda dana kada drijemate”, kaže dr Karni i dodaje da najmanje škode drijemke u rano popodne.
Ovaj stručnjak naglašava da su popodnevne drijemke naročito štetne za osobe koje pate od insomnije jer ometaju prirodni sistem za oporavak tijela.
"Drijemke su kao kolači - sjajni su, ali ne za ljude koji boluju od dijabetesa. Drugim riječima, popodnevne drijemke su u redu, ali ne za ljude koji pate od insomnije".
Kasno ustajanje je loše za zdravlje
Ljudi nisu nikakvom magijom zdraviji jer se bude u zoru. Svi smo različiti, a nekima od nas je lakše da ustaju ranije nego drugima. To je sve individualna stvar.
"Svi u sebi imamo prozor za spavanje koji se naziva hronotip. To je genetika i na to utiču faktori razvoja. Kada smo djeca, ranije ležemo u krevet i ranije se budimo. U tinejdžerskom dobu, pubertet dovodi do toga da se spavanje odlaže, a kasnije i ustajemo. Kada smo stariji odrasli, ranije liježemo i ranije ustajemo", kaže dr Karni.
Učenje noću je dobra ideja
Ako povremeno ostanete budni do kasno u noć, to neće škoditi vašem zdravlju, ali to svakako nije preporučljivo.
Takođe, treba pomenuti da nije pametno da ostajete noću budni da biste učili ili radili na nekoj važnoj stvari/projektu. Time se ometa kongitivna funkcija i pamćenje, a studije su pokazale da su ljudi koji noću uče manje efikasni od onih koji uče manje, a ležu u krevet ranije.
Ukratko - naspavajte se, to je dobro za vas.
