• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste nam poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Badnje veče: Zašto se večera na slami

Izvor mondo.rs

Badnji dan počinje pripremama za Badnje veče koje podrazumijevaju, između ostalog, i da se u kuću unese slama. Da li znate zašto?

 Badnje veče: Zašto se večera na slami Izvor: MONDO

Božić je dan kada proslavljamo i radujemo se dolasku Sina Božijeg među nas. Dugo očekivani spasitelj je rođen kao čovjek, i tako nam je postao još bliži", kaže za MONDO vjeroučiteljica Jelena Vujić.

Ona objašnjava da nam običaji vezani za Badnje veče približavaju atmosferu mjesta Hristovog rođenja.

"Običaji su lijepi, ali je od toga važnije da znamo šta proslavljamo za Božić", kaže vjeroučiteljica, koja nam je objasnila i zašto se za Badnje veče objeduje na slami.

"Slama se prostre po podu, da bi se dočarala pećina u Vitlejemu u kojoj se, po predanju, rodio Hristos. Večera se na podu, u iščekivanju Božića", kaže Jelena Vujić i dodaje da slamu možemo da prekrijemo platnom, ali samo iz praktičnih razloga - da se ne bi raznosila po kući, upadala u jelo.

Takođe, ukoliko nemate mogućnosti da večerate na podu na slami, možete ispod trpezarijskog stola da ostavite malo uvezane slame, simbolično.

Nakon večere slama se ne baca već ostaje u kući tri dana, jer se toliko i proslavlja Božić.

Izvor: MONDO

U pravoslavnom svijetu običaji se razlikuju od zemlje do zemlje, a svaki narod je unio sopstvenu tradiciju u proslavljanje praznika.

U Grčkoj djeca na Badnje veče idu od kuće do kuće i pjevaju božićne pjesme, a zauzvrat dobijaju slatkiše ili novac.

U Bugarskoj se za Badnje veče priprema posebna večera od 12 jela bez mesa koja simbolišu 12 mjeseci u godini. Nakon večere svi članovi porodice ustaju u isto vrijeme.

U Ukrajini je najvažniji dio proslave večera na Badnje veče koju zovu Sveta večera, kada se u kuću unosi snop pšenice. Taj običaj se naziva diduh (dedin duh) i simboliše pretke i želju da godina dobro rodi.

U Rumuniji je uobičajeno žrtvovanje praseta (pečenica), ali se prase žrtvuje na dan Svetog Ignatija (20. decembar, Rumuni su prešli na novi kalendar), a biće posluženo tek na božićnoj trpezi. Posebnost rumunske božićne trpeze čini "kozonaći" - kolač sa suvim grožđem i lešnicima. Takođe je prisutan običaj da djeca za Badnje veče idu od kuće do kuće i pjevaju božićne pjesme.

U Makedoniji djeca pjevaju božićne pjesme od vrata do vrata - to su kolede. Dan kasnije, na Badnje veče slijedi unošenje "badnika" na kućno ognjište. Drvo se prije toga isiječe na tri dijela (što predstavlja sveto trojstvo), a sva tri dijela u kuću unese otac.

U Gruziji na Badnje veče se čeka da sat otkuca 12 puta, a zatim počinje večera uz tradicionalno gruzijsko vino.

Kako vi proslavljate Badnje veče? Pišite nam u komentarima.

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA