Svi treba da ih jedemo, ali osobama koje imaju određene zdravstvene probleme, trešnje će naročito prijati.
Trešnja (lat. Prunus avium L.) je listopadna voćka koja pripada porodici Rosaceae, rodu Prunus. Smatra se da je pradomovina trešnje Mala Azija, kao i da je to bilo omiljeno voće rimskih vojnika koji su vjerovali da ove slatke mesnate bobice podižu i daju energiju i snagu.
I bili su u pravu. To crveno voće krije pregršt korisnih sastojaka za naše zdravlje kao što su vitamini A, B1, B2, B3, B6, C i K, minerali kalijum, kalcijum, gvožđe, bakar, mangan, magnezijum, fosfor i cinka.
Sadrže vlakna, celulozu, pektin, organske kiseline.
Zbog bogatstva antioksidanasa trešnje su odlični borci protiv slobodnih radikala, koji svojim djelovanjem višestruko štete ljudskom organizmu.
Trešnje se preporučuju osobama koje pate od astme i alergija, ali i svima koji žele da imaju lijepu kožu jer trešnje pospješuju proizvodnju kolagena.
Istraživanje sprovedeno na američkom Univerzitetu u Vermontu dokazalo je da antocijanini u trešnjama ublažavaju upale mišića i grčeve u listovima nogu.
Trešnje su poznate i po svojoj sposobnosti ublažavanja upala. Istraživači Državnog Univerziteta u Mičiganu otkrili su da antocijanini, spojevi koji daju trešnjama njihovu crvenu boju, imaju snažno protivupalno dejstvo.
Prema tvrdnjama stručnjaka, 20 trešanja dnevno ima dejstvo jače od jedne tablete aspirina.
Takođe, ovo voće čisti bubrege i mokraćne kanale, jer je odličan diuretik koji pospješuje izlučivanje mokraće. Zato se od peteljki pravi čaj.
Trešnje imaju vrlo malo masnoća i niskokalorične su - u 100 grama ima svega 63 kalorije. Zahvaljujući vlaknima i pektinu ovi plodovi doprinose osjećaju sitosti. Istraživači Univerziteta u Mičigenu tvrde da antocijanini iz tamnih trešanja mogu smanjiti količinu masnih naslaga na stomaku i sniziti nivo holesterola i šećera u krvi.
