Problem gojaznosti školske djece u Srbiji zabrinjava, a naročito podatak da je "izrazito gojazno" čak 15 odsto školaraca.
"Ono što najviše zabrinjava je da je 15 odsto školske djece kod nas izrazito gojazno. To je splet okolnosti da brza hrana počinje da postaje dominantan način ishrane u tinejdžerskoj populaciji. Nastava fizičkog vaspitanja ili trening, fitnes su postali vannastavna aktivnost prepuštena želji i finansijskim mogućnostima roditelja", kaže državni sekretar Ministarstva zdravlja, dr Vladimir Đukić, koji u Beču učestvuje na ministarskoj konferenciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) na temu ishrane i nezaraznih bolesti.
U školama, fizičko vaspitanje često je zamjenjeno drugim predmetima, što doprinosi oboljenjima razvojnog doba.
S druge strane, moćna industrija hrane vrlo malo ulaže u čitav proces zdravog življenja i zdravog života, zbog čega dolazi do problema u kasnijoj životnoj dobi.
Zdrava ishrana je ključ dobrog zdravlja, a trenutno loša ishrana, gojaznost u visokoj mjeri podstiču nezarazne bolesti, koje izazivaju osam do deset odsto smrtnih slučajeva u evropskom regionu SZO. U evropskim regionima koje pokriva ova organizacija 50 odsto stanovništva ima problema sa prekomernom tjelesnom težinom, a 20 odsto pati od gojaznosti.
U Austriji, zemlji domaćina skupa, 24 odsto djece uzrasta od 14 godina je gojazno, a kod stanovnika između 18 i 64 godine to je čak 40 odsto.
Đukić je ukazao i na to da je populacija u Srbiji sve starija, a da nažalost ne možemo da se pohvalimo ni dužim životom jer je zbog gojaznosti, kardiovaskularnih oboljenja, neprepoznatih malignih oboljenja i loših skrininga, smrtnost velika.
Skoro dvije trećine ljudi u Srbiji umire zbog indikretne posljedice gojaznosti, dijabeta, manifestovanih kroz poodmakla kardiovaskularna oboljenja.
Kvalitet života je bitno narušen potpunom deharmonizacijom porodičnih odnosa, velika je stopa nezaposlenosti, psihotraume kao posljedice ratnih dešavanja u Srbiji učinili su da ta ranjiva populacija nema adekvatnu zaštitu ni u kući, a socijalne i zdravstvene ustanove nijesu u međuvremenu imale finansijsku podršku da razviju potpun kapacitet koji je neophodan za prepoznavanje tih psihosomatskih oboljenja kod mladih.
Planirano je usvajanje Bečke deklaracije, koja bi trebalo da bude novi kamen temeljac u politici ishrane u evropskom regionu SZO - da podstakne političko djelovanje u cilju sprečavanja gojaznosti, na poboljšanje kvaliteta ishrane, na odgovarajuće ekonomsko-političke koncepte i borbu protiv socijalne neravnopravnosti.
(MONDO/Tanjug)
