Postoje ljudi koji svaki dan započinju puni životne radosti i energije, ali i oni drugi koji se žale na nedostatak životne energije.
Neki doživljavaju promjenu tokom života: u mladosti su bili puni energije, da bi u zrelom dobu počeli da se žale na njen nedostatak. Kod nekih ljudi se smjenjuju periodi sa viškom energije sa onima u kojima ona nedostaje. Značajan dio mladih žali se na nedostatak energije, na osjećanje "smorenosti”.
Sigmund Frojd je životnu, odnosno mentalnu energiju povezivao sa željama, posebno seksualnim. Zato je i koristio latinsku reč "libido”, koja označava želju. Karl Gustav Jung je pod libidom podrazumijevao opštu životnu energiju koja je povezana sa raznovrsnim željama.
Želje su zaista važan izvor mentalne energije. Želju osjećamo kada neki cilj koji je udaljen u prostoru ili vremenu, ocijenimo kao nama važan. Željenje nas ispunjava energijom koja nam je potrebna za kretanje do tog cilja. Želje jesu energetski pokretači.
Da bi se želja pretvorila u životni elan, potrebno je da osoba vjeruje da je njena želja ostvariva, ali i da vjeruje da može da je ostvari. Zato nečiju životnu energiju možemo da povežemo sa postojanjem želja, ali i sa uvjerenošću osobe da će da je ispuni.
Ta kombinacija daje energiju za kretanje ka važnim ciljevima koji će biti ispunjeni u budućnosti. Možemo reći da je životna energija povezana sa vizijom pozitivne budućnosti.
Istraživanja pokazuju da su uspješni ljudi puni životne energije. S jedne strane su zadovoljni zbog prethodnih uspjeha kojima su potvrdili pozitivnu sliku o sebi, a s druge se raduju budućim uspjesima.
Ljudi koji imaju želje, ali koji ne vjeruju da mogu da ih ostvare, često dolaze do zaključka da su želje samo razlog za nezadovoljstvo. Ne čudi da odustaju od svojih želja, čime sebe uvode u stanje životarenja, energetske letargije i apatije, piše "Politika".
Depresivnost često nastaje onda kada neko shvati da nikada neće moći da ostvari one svoje želje koje su mu toliko važne da u njima vidi smisao vlastitog života. Kada odustane od želja, depresivnoj osobi budućnost više nije emocionalno važna.
Glavna posledica je da osjeća da nema energiju ni za obične stvari, kao što je ustajanje iz kreveta i lična higijena. Kada osoba kroz psihoterapiju promjeni stav prema sebi i životu, prestaje depresivnost i energija se vraća.
Životni elan je posledica pozitivnog mentalnog stava prema sebi, životu i budućnosti. Taj stav može da se izgradi. Zato djecu treba podsticati da žele, da svoje želje ostvaruju i da uživaju u uspjehu. Najvažniji zadatak političara jeste da nam vrate viziju pozitivne, dosežne budućnosti.
(MONDO)
