Svi ih imamo, ali kako nastaju?

Sudbinu knjiga teško je odrediti prije predstavljanja izdanja publici. Mnoga djela za koja se vjeruje da će postati hit - propadnu. Neki naslovi dožive uspjeh, iako se činilo da neće biti objavljeni. Bez obzira na ishod, svaka knjiga prolazi isti put - onaj štamparski.

Kad autor pretoči ideje u riječi, veliki dio rada na knjizi je završen. Međutim, tada na red dolazi tehnička oprema izdanja koja označava dug i složen proces koji zahteva desetak dana i deset dugih "koraka". Rijetko koji pisac uživa u ovom periodu, jer čekanje da knjiga ugleda svjetlost dana rađa brojne sumnje i nestrpljenje kod autora.

Prije štampe, rukopis prolazi nekoliko provjera. Predaje se uredniku izdanja i lektoru koji jezički uređuje tekst, pazeći na sve eventualne pravopisne i stilske propuste, kao i na slovne greške.

Slijedi određivanje formata knjige, izbor papira, odgovarajućeg fonta i ilustracija. Sadržaj rukopisa se prelama i priprema za štampu.

Istovremeno teče proce dizajniranja korica knjige. Rad na osmišljanju naslovnice zahtijeva kreativnost koja će pomoći prodaju knjiga, jer knjige zanimljvog dizajna i privlačnog naslova mnogo brže stignu do čitalačke publike.

Tehničko uređivanje knjige budno prati urednik, pazeći da se svi koraci dogode u pravom trenutku.

Nakon grafičke montaže knjiga odlazi u štampu, a proces štampanja "teče" ovako:

Šta je cantragovanje, a šta lajmovanje?

Svega ovoga ne bi bilo da nije bilo Gutenberga. I dalje bismo prepisivali knjige i brojna imena iz svijeta književnosti ostala bi nepoznata.

Čuvena Gutenbergova štamparija pojavljuje se 1445. godine i donosi matricu po kojoj su se slova slagala i mijenjala. Tehnike štampe držale su se ovog "recepta" sve do devetnaestog vijeka kada se pojavljuju rotacione mašine koje su u kratkom vremenskom periodu mogle da izbace veliki tiraž.

Sredinom dvadesetog vijeka, pojavom savremenih tehnologija, a naročito kompjutera, način pripreme i sama štampa napredovali su velikom brzinom, a mogućnosti štampanja razvijaju se i danas.

Nesputani razvoj štamparske tehnologije tako nam je omogućio da uživamo u djelima koja se plasiraju u hiljadama primjeraka.

Odmaranja uz knjigu, učenja i maštanja, naravno, ne bi bilo da svi procesi štampe ne "odrade svoje". Evo šta znače pojmovi iz svijeta štamparstva sa kojima ćete se možda nekad sresti, a koji knjizi daju dušu.

Sve kovanice koje se danas koriste u štamparijama izvedene su iz njemačkog i engleskog jezika, jer je štampa danas najviše razvijena na prostorima gdje su ti jezici domanantni.

Pomenućemo samo nekoliko poznatih termina. Cantragovanje je razvrstavanje stranica odštampanih na istom tabaku, ili različitim tabacima i slaganje u blok koji ide na povez.

Lajmovanje je lijepljenje, a klamovanje označava heftanje. Komplikovana riječ frajštendovanje predstavlja iscrtavanje putanje oko objekta na štampanoj površini.

A kako knjiga dobije korice?

Sve knjige se "šiju" i povezuju mekim (broširanim) ili tvrdim povezom. Knjigovesci pakuju savijene i sređene tabake u korice i tako dobijamo gotove knjige. Dobro obučeni knjigovesci mogu da "skockaju" i do sto knjiga za nešto više od jednog sata.

Ako napišem knjigu kako da je zaštitim?

Knjige "ne postoje" sve dok ih zvanično ne izdate i zavedete u katalozima. Tada dobijaju bar-kod. Ova oznaka izrađuje se iz ISBN (International serial book number) broja koji je drugačiji za svaku knjigu. Dodijeljuju ga nacionalne biblioteke koje vrše i katalogizaciju knjige u publikaciji (CIP zapis).

(MONDO)