Sunčevom zračenju se ne bi trebalo izlagati bez odgovarajuće kreme ni na plaži, ni u gradu. Između 11 i 17 sati obavezno povlačenje u hladovinu
Nijedna krema ne štiti u potpunosti od štetnih efekata prekomjernog sunčanja. Jer, ko se suncu izlaže više nego što se preporučuje ništa ga neće dovoljno zaštititi od opekotina, a ubrzaće starenje kože, i povećaće rizik od različitih malignih oboljenja kože.
Ni zaštitni (SPF) faktor nije najbolji pokazatelj zaštitnih karakteristika kreme. Jer, SPF faktor je pokazatelj zaštite samo od opekotina, ali ne i od upijanja (apsorpcije) ultraviolentnog (UV) zračenja. Tako, krema sa SPF 30 štiti duplo bolje od opekotina, nego krema sa faktorom 15. Ali kada se poredi apsorpcija UV zraka, ova linearna veza ne postoji: proizvod sa SPF 15 apsorbuje 93 odsto zračenja, sa SPf 30 - 97 odsto. Ni kreme sa faktorom 50 i više ne povećavaju bitno ovaj efekat, pišu "Novosti".
Važno je izabrati kremu koja i pored odgovarajućeg SPF faktora ima i oznaku da štiti od UV zračenja. Pri izboru kreme za sunčanje treba izabrati kremu koja ima zaštitni SPF faktor najmanje 30. Ipak, nijedna krema nije dovoljna zaštita, posebno u periodu od 11 do 17 časova. U tom intervalu se posebno bebama i maloj djeci ne preporučuje izlazak na sunce, jer se danas prekomjerno izlaganje suncu u detnjstvu dovodi u vezu sa povećanim rizikom od maligniteta kože u odraslom dobu.
Za dobru zaštitu je važno da se na tijelo nanese dovoljno kreme. Jer, mnogi koriste u prosjeku duplo manje kreme čime umanjuju zaštitu od sunca za čak polovinu! Za zaštitu cijelog tijela odrasle osobe prosječne visine, potrebno je utrošiti oko 35 grama kreme, odnosno oko šest kafenih kašičica. To znači da je pakovanje od 200 grama dovoljno za pet do šest mazanja.
Tokom 2012. godine laboratorija beogradskog Zavoda za javno zdravlje ispitivala je proizvode šest različitih proizvođača i 23 proizvoda: 16 iz uvoza i sedam domaće proizvodnje. Svi uzorci su zadovoljili zahtjeve važećih propisa u našoj zemlji i u EU. A šta u ovim preparatima čini protektivni efekat?
Postoje dvije grupe supstanci, hemijski i fizički filteri, koji sprečavaju štetno djelovanje UV zračenja, kaže za "Novosti" primarijus Suzana Miljković, magistar farmacije. Hemijski filteri stupaju u reakciju sa UV zračenjem i njegovu energiju transformišu u manje opasno toplotno zračenje, pri čemu se i sami mijenjaju, zbog čega potencijalno predstavljaju rizik za iritaciju kože.
Upravo zato, ove supstance se temeljno ispituju i kontrolišu za upotrebu u preparatima za zaštitu od sunca. Drugu grupu, kaže sagovornica "Novosti", čine takovani mehanički ili fizički filteri, koji kao mala ogledala odbijaju zračenje sa površine kože.
U ovom procesu nema nikakve hemijske reakcije, zbog čega se oni smatraju bezbjednim i preporučuju se za zaštitu posebno osjetljive, dječje kože. Od mehaničkih filtera najzastupljeniji su pigmenti (koriste se u dekorativnoj kozmetici, industriji boja) titan-dioksid i cink-oksid, koji se inače, već vjekovima koriste u dermokozmetičkim i kozmetičkim preparatima bez ikakvih poznatih neželjenih efekata.
Savremeni preparati za zaštitu od sunca posljednjih decenija sadrže ove supstance u obliku vrlo finih, nano-čestica, milion puta manjih od zrna pijeska. Tako sitne čestice daju odličnu zaštitu od sunca, lako se mažu i ne ostavljaju bijele tragove na površini kože.
Kombinacijom hemijskih i fizičkih filtera, postižu se visoke vrijednosti zaštitnog faktora - maksimalno dozvoljena vrijednost je 50+ i širok spektar zaštite: od UVB (izaziva opekotine, rak kože, fotodermatoze) i od UVA zračenja (izaziva prijevremeno starenje, rak kože, "alergije na sunce").
Ovi preparati, kao i pojedinačno sve supstance koje se u njima koriste, detaljno se ispituju i kontrolišu u laboratorijskim, ali i u uslovima primjene (visoke temperature, slana morska voda, visoke doze UV zračenja).
Posebno značajna je kontrola primjene nano-čestica, s obzirom na to da čestice tako malih dimenzija, teorijski, mogu da prođu barijeru kože i eventualno dospiju čak i u cirkulaciju i izazovu neželjene efekte.
Tehnologija izrade ovih čestica je relativno nova i njihova primjena u mnogim komercijalnim preparatima (ishrana, suplementi, kozmetika) postaje sve masovnija, ali je još pod budnim okom stručnjaka: ozbiljno se prati njihova sudbina u organizmu ili na koži i razmatraju eventualni neželjeni efekti.
Objavljivani su pojedinačni rezultati studija, koji govore o štetnim, čak veoma opasnim efektima ovih nano-čestica u preparatima za zaštitu od sunca na koži.
Sporadična i relativno kratkotrajna primjena ovih preparata u sezoni sunčanja, prema dosadašnjim saznanjima, ne može da ima ni blizu tako štetne efekte na zdravlje. Za više od dvije decenije masovne primjene preparata za zaštitu od sunca sa nano-česticama pigmenata cink-oksida i titan-dioksida, nisu zabilježeni slučajevi neželjenih efekata na organizam. Ali istovremeno je višestruko povećan broj oboljelih i umrlih od raka kože, posebno među onima koji se mnogo sunčaju, a nedovoljno štite.
(MONDO)
