Prosječna cijena popravke mehanizma brisača kreće se od 150 do 500 evra, u zavisnosti od modela vozila.
Popularan zimski trik koji praktikuju vozači mogao bi da ih košta i do 500 evra, upozoravaju automobilski stručnjaci. Riječ je o podizanju brisača tokom sniježnih padavina, navici koja prema procjenama mehaničara godišnje ošteti na hiljade vozila.
Iako djeluje kao pametno rješenje za zimske probleme, podizanje brisača može napraviti više štete nego koristi vašem automobilu. Prema podacima servisnih centara, prosečna cijena popravke mehanizma brisača kreće se od 150 do 500 evra, u zavisnosti od modela vozila.
Kako funkcioniše mehanizam brisača?
Konstruktori automobila dizajnirali su brisače da podnose pritisak samo iz jednog smjera - sa prednje strane vjetrobranskog stakla. Bez potpore stakla i sa donjom stranom izloženom vetru, brisači mogu pretrpeti značajna oštećenja već nakon jedne noći. Dovoljno je da duva jači vjetar koji može oštetiti zupčanik koji drži brisače u mjestu.
Mnogi vozači ne primjećuju odmah nastalu štetu. Labavi i pohabani brisači često se manifestuju tek tokom vožnje kroz nepogodu, kada počnu da udaraju o staklo ili se nekontrolisano pomjeraju.
Kako pravilno zaštititi automobil zimi?
Stručnjaci preporučuju pokrivanje cijelog vetrobranskog stakla kao mnogo efikasnije rješenje. Ne morate kupovati skupu zaštitnu navlaku - običan stari tepih ili cerada mogu poslužiti svrsi. Ovo rješenje ne samo da štiti staklo od leda i snijega, već i čuva mehanizam brisača.
U slučaju da se brisači ipak zalede, nikako nemojte odmah uključivati motor i forsirati njihov rad. Umjesto toga:
- Sačekajte da se vozilo zagrije bar 10 minuta
- Koristite sredstvo za odleđivanje vjetrobranskog stakla
- Nježno odvojite brisače od stakla rukama
- Provjerite da li se brisači slobodno pomjeraju prije uključivanja
Kako različite vremenske prilike utiču na brisače?
Snijeg predstavlja najveći rizik jer svojom težinom može iskriviti metalne djelove brisača. Kiša je manje opasna, ali u kombinaciji sa ledom može zarobiti brisače uz staklo. Najkritičniji su periodi kada se smenjuju temperature oko nule, jer tada dolazi do ciklusa zamrzavanja i odmrzavanja koji najviše oštećuju mehanizam.
