Određene ljekove svi često pijemo, a ne znamo da predstavljaju opasnost!
Alergije, odnosno atipična reakcija imunog sistema na određene supstance, mogu biti uzrokovane raznim faktorima: hranom, kozmetikom, prašinom, grinjama, insekstima, životinjskom dlakom, polenom biljaka, ali i ljekovima. Veoma je teško unaprijed predvideti da će neki lek izazvati neželjenu reakciju.
"Glavna poteškoća kod alergija na ljekove jeste u dijagnozi, jer ne postoje tačne metode zasnovane na dokazima koji bi nam sa apsolutnom sigurnošću otkrile da će koji lijek i i kod koga će izazvati bilo kakve neželjene efekte", objasnila je za ruske medije alergolog-imunolog Ana Maksimova.
Konvencionalni testovi, koji se primenjuju ambulantno, mogu samo da spriječe akutne, po život opasne alergijske reakcije.
"Ambulantni testovi ne daju tačne informacije, oni isključuju samo akutne alergijske reakcije koje mogu da dovedu do teških, po život opasnih posledica. Ali takvi testovi ne isključuju mogućnost razvoja neke vrste odloženih reakcija", kaže doktorka.
Po njenim riječima, najčešće se alergija na lekove manifestuje u obliku osipa na koži.
"Najčešće se alergijske reakcije na lekove razvijaju prema četvrtoj vrsti alergijskih reakcija, odnosno preosetljivosti odloženog tipa, koja nije opasna po život ali dovodi do značajnog smanjenja kvaliteta života. To su sve vrste osipa kao što su urtikarija, taksidermija, ljuštenje, iritacija. Zapravo, reakcija se možda neće pojaviti odmah, već nakon prestanka uzimanja lijeka", kaže dr Ana i dodaje da to predstavlja veliki probem.
Ona je otkrila i koji to ljekovi najčešće izazivaju alergije.
"Najčešći izazivači neželjenih efekata predstavljaju antibakterijski ljekovi, na primjer grupe penicilina ili aminoglikozida. Takođe, među krivcima za pojabu neželjenih efekata nalaze se i nesteroidni antiinflamatorni ljekovi, poput aspirina, ibuprofena. Lokalni anestetici, koji se često koriste u stomatologiji može da izazovu čak i akutne alergijske reakcije. Antivirusni lekovi, pored aktivne supstance, imaju i aditive u vidu, na primer, kukuruznog ili krompirovog skroba, prehrambenih boja... Međutim, ovi aditivi mogu da izazovu neželjene efekte kod ljudi sa već postojećom osjetljivošću na ove aditive", kaže dr Ana.
Njen savjet je da osoba pažljivo prouči uputstva za upotrebu određenog lijeka, a ako procijeni da bi određeni sastojci mogli da izazovu alergijsku reakciju, da se svakako prethodno konsultuje se sa specijalistom.
