Branko Vasiljević je pronađen mrtav 3. novembra 1999. godine u svom stanu na Vračaru.
Branislav Branko Vasiljević, reprezentativac Jugoslavije, vrsni karatista, bivši funkcioner Srpskog pokreta obnove i šef obezbjeđenja Demokratske stranke i njenog tadašnjeg lidera Zorana Đinđića, pronađen je mrtav prije 26 godina. Zvanična istraga je saopštila je da je riječ o samoubistvu, ali malo ko je povjerovao u to. Ta sumnja ostala je do danas.
Vasiljević je pronađen mrtav 3. novembra 1999. godine u svom stanu u Ulici Save Kovačevića (danas Mileševska) na beogradskom Vračaru. On je zatečen sa prostrjelnom ranom iza lijevog uva, a ruke su mu bile između nogu. Brat Branka Vasiljevića, neposredno pošto je nađeno njegovo tijelo, tvrdio je za medije da je rana od metka bila isuviše velika da bi mogao da je ostavi "tetejac".
U prilog tvrdnjama da Vasiljević nije digao ruku na sebe išle su i izjave njegovih prijatelja koji su tvrdili da ih je Branko, nekoliko mjeseci prije nego što je nađen mrtav, obavijestio da ga neko prati.
Posebnu sumnju budila je činjenica da izvještaj sa obdukcije tijela Branka Vasiljevića nije objelodanjen u javnosti. Taj obdukcioni nalaz, inače, ni danas nije poznat. Ni sam Zoran Đinđić nije vjerovao u tu zvaničnu verziju Vasiljevićeve smrti. Otvoreno je u javnosti govorio o liklvidaciji čovjeka od povjerenja.
"Ubijeđen sam da Branko Vasiljević nije digao ruku na sebe kako se ističe u prvim informacijama SUP-a. Vasiljević nije bio umiješan ni u kakve afere niti kriminal. Ne mogu da sumnjam da li je u pitanju političko ubistvo, ali je ubistvo svakako", rekao je tada lider demokrata.
Posle Vasiljevićeve smrti, spekulisalo se da je riječ o ubistvu i da bi jedan od mogućih motiva mogao da bude taj što je on bio viđen za prvog ministra policije u postmiloševićevskoj Srbiji. Da su na njega najozbiljnije računali na tom mjestu, jasno su istakli Vuk Drašković i Zoran Ðinđić, opraštajući se od njega u zajedničkoj čitulji koja je objavljena u novinama posle Vasiljevićeve smrti.
Branko Vasiljević je bio pripadnik Srpske dobrovoljačke garde sa Ðorđem Božovićem Giškom na čelu. Ova paravojna formacija bila je posebno angažovana 1991. godine na ratištu u Hrvatskoj. U Srpsku dobrovoljacku gardu ušao je preko Srpskog pokreta obnove, u kojem je ostao do 1996. godine, kad je prešao u Demokratsku stranku.
Zvanična verzija, po kojoj je Vasiljević počinio samoubistvo, odmah je osporena, ali do današnjeg dana nije učinjeno ništa da se dokaže suprotno.
(Republika/MONDO)