Hrvatska i Sjeverna Makedonija spremaju svoje stanovnike na mjere štednje kako ne bi bilo restrikcija.
Dražen Jakšić, direktor Energetskog instituta Hrvoje Požar, komentarisao je cijene energenata i scenarije koji se očekuju na jesen. Što se tiče cijena struje, Jakšić je rekao da su one višestruko veće u veleprodaji nego prije godinu dana, i da se dio njih prenosi na potrošače, ali i da domaćinstva danas plaćaju mnogo nižu cijenu od otkupne, prenosi Indeks.
"U svakom slučaju, pritisak je veliki zbog uticaja krize u Rusiji i Ukrajini, a i sada imamo situaciju da je ovo izuzetno sušna godina u cijeloj Evropi, koja je smanjila proizvodnju električne energije iz hidroelektrana i to utiče na povećanje cijena. Kako će to uticati na cijenu domaćinstva zavisi i od odluka vlade, ali će neko morati da plati tu razliku. U ovom slučaju teret je na dobavljačima, trenutno na HEP-u, koji drži veliki udio na maloprodajnom tržištu u Hrvatskoj", rekao je Jakšić.
On ističe da cena koju sada plaćaju nije dugoročno održiva, ali i da je nezahvalno prognozirati kako će se cene kretati.
"Imamo poremećaj u snabdijevanju i teško je predvidjeti kako će se cijene kretati, ali sigurno neće biti značajnijeg smanjenja cijena u narednom periodu, one će ostati na visokom nivou nekoliko mjeseci, možda i duže, i pitanje je koliko je to održivo za funkcionisanje energetskih kompanija", rekao je Jakšić.
O restrikcijama
Što se tiče pomenutih restrikcija struje, direktor instituta Hrvoje Požar rekao je da se nada da do takvog scenarija neće doći.
"Međutim, činjenica je da imamo znatno manju proizvodnju iz hidroelektrana i veću potrebu za proizvodnjom iz fosilnih goriva i uvoza, mnoge evropske zemlje se suočavaju sa sličnom situacijom. Rekao bih da je situacija zabrinjavajuća, ali ipak ne i alarmantna i nadamo se da neće biti potrebe za restrikcijama", rekao je Jakšić.
Ipak, građanima Hrvatske je dao savjete. "Treba pozvati sve građane u što većem broju, kao i preduzetnike, da preduzmu mjere štednje. Nikada nije bilo važnije da štedimo energiju nego sada, kako bismo izbjegli redukcije u zimskom periodu, da rezervoari budu puniji i da skladišta gasa budu što punija", rekao je Jakšić.
Mjere Sjeverne Makedonije
U Sjevernoj Makedoniji će 1. septembra stupiti na snagu mjere koje bi trebalo da omoguće uštedu struje do 15 odsto. U odluci vlade, koja je donijeta na sjednici u utorak, date su preporuke domaćinstvima i preduzećima, i konkretni zadaci državnim institucijama, izvijestila je televizija Sitel.
Na narednoj sjednici vlade trebalo bi da bude donijeta odluka o proglašenju krize u energetskom sektoru. Za sada nema najava o restrikcijama struje, a iz vlade najavljuju povećanje proizvodnje, dodaje makedonski medij.
Mjere su podijeljene u nekoliko kategorija, u zavisnosti od toga da li su za domaćinstva, preduzeća ili objekte, institucije i državna preduzeća, saopštio je ministar privrede Krešnik Bekteši.
Gašenje dekorativne rasvjete na javnih zgradama i spomenicima kulture, gašenje sijalica kada ima dovoljno dnevne svjetlosti, hlađenje klima uređajima na temperaturi ne nižoj od 27 stepeni i grijanje na ne većoj od 20 stepeni, gašenje računara nakon rada, redovno zamjena filtera na grijnim i klima uređajima, zamjena prozora onim energetski efikasnim, samo su dio zadataka utvrđenih za državne institucije.
Domaćinstvima se preporučuje da bojler uključuju samo kada postoji potreba za toplom vodom i po mogućstvu kada je jeftina struja, zatim racionalna upotreba grijnih tijela, sijalica, izolacija plafona, spoljnih zidova i prozora...
Poslovnoj zajednici se nalaže da isključi dekorativnu rasvjetu na svim zgradama, da ne koristi osvjetljenje u unutrašnjim prostorijama, holovima i kancelarijama u periodu kada ima dovoljno dnevne svjetlosti, racionalno grijanje i hlađenje klima uređajima, primena novih tehnologija za poboljšanje energetskih performansi industrijskih postrojenja...
Ukoliko se ne postigne cilj od 15 odsto uštede električne energije, Bektši je najavio da će uslijediti sankcije za čelnike institucija u skladu sa etičkim kodeksom.
Svakog 15. u mesecu, počev od septembra, javno će se objavljivati računi za struju državnih institucija. Cilj nije samo da građani imaju uvid u potrošnju, već i da znaju da li su ispoštovane obaveze vlade o štednji. Izvještaje institucija o utrošenoj električnoj energiji objavljivaće Ministarstvo privrede.
Uredbom o najavljenom proglašenju kriznog stanja u sektoru električne i toplotne energije predviđeno je da ona traje 30 dana, zbog čega će u međuvremenu parlamentu biti upućen zahtjev za produženje kriznog stanja do kraja grijne sezone.
Generalni direktor Elektrana Severne Makedonije (ESM) Vasko Kovačevski je najavio povećanje proizvodnje električne energije, navodeći da je planirano da tri bloka u REC Bitola počnu da funkcionišu od novembra i da će se nastojati da se ne rade klasični remonti sa prekidima proizvodnje od 30, 60 ili 90 dana, već da se izvode u periodima kada dođe do smanjenja potrošnje.
ESM su u periodu januar-jul ove godine proizvele 2.194 gigavat-sati električne energije, ili 15 odsto više nego u istom periodu 2021. Planom proizvodnje za ovu godinu predviđeno je povećanje od 20 odsto u odnosu na prošlu godinu.