Cijene glavnih građevinskih sirovina su u konstantnom padu na svjetskim berzama, što ponovo značajno snižava troškove izgradnje.
Cijene gvožđa i čelika duže od dvije nedelje klize silaznom putanjom na svjetskim berzama, a istom trendu su se nedavno priključile i bakar i drvna građa. Pad njihovih cijena prijeti da nakon dvije godine neprekidnog rasta cijena na tržištu nekretnina, i u Crnoj Gori, i u svijetu, taj trend potpuno preokrene.
Prema podacima sajta trejdingekonomiks, koji prati kretanja robe, valuta i akcija na velikim svjetskim berzama, u poslednjih mjesec dana gvožđe je pojeftinilo oko 10,38 odsto na oko 116 dolara po toni, a isto se dešava i sa cijenom čelika koja je u padu od oko 7,92 odsto na mjesečnom nivou i za tonu se trenutno na berzama plaća 4.395 dolara. Bakar se trenutno nalazi na 16-om mjesečnom minimumu i nastavlja da mu pada cijena, i za mjesec dana je izgubio 13,16 odsto vrijednosti te se sada na berzama njime trguje po cijeni od 8.309 dolara. Čak i drvna građa gubi na cijeni, oko 6,28 odsto za mjesec dana.
Ipak, prelivanje ovog trenda na sektor nekretnina u svijetu, pa ni kod nas, i posledično padanje cijena kvadrata ne može da bude momentalno. Investicioni ciklus izgradnje jedne stambene zgrade traje od 2 do 3 godine. Samim tim, jeftiniji kvadrati koji se budu gradili sa materijalom po ovim nižim cijenama, tek treba da se pojave na tržištu.
Kako domaći stručnjaci ističu, da je domaće tržište nešto komplikovanije, te da cijene neće direktno prelivati i opadati.
Mi kasnimo za svjetskim trendovima 2 do 3 godine. Prvo se nešto pojavi u SAD, pa u Evropi, pa tek onda kod nas. Jesen će mnogo stvari pojasniti po pitanju cijene s' obzirom na rusku i ukrajinsku krizu, nedostatke materijala. Manje će se graditi, manja će biti ponuda, ali potražnje će uvijek biti. Kod nas možemo da očekujemo smirivanje cijena.
Pad cijena nagovještava recesiju
Sa padom cijena ovih sirovina neminovno je da je došlo do pada potražnje za njima iz različitih industrija u kojima se koriste, te stručnjaci zaključuju da se radi o usporavanju ekonomskog rasta, tj. recesiji, širom svijeta.
U suštini, ako pada cijena ovih materijala znači da nema potražnje za njima iz industrija koje se njima koriste. Ako potražnje nema, znači da nema ni ekonomske aktivnosti koja stvara rast, te je logično zaključiti da nam se bliži, ili nas je već uhvatila recesija.
Svi ovi materijali se sreću u građevinskoj industriji čija aktivnost, zbog obima projekata i vrijednosti istih, služi kao pokretač ekonomskog rasta u velikom dijelu svijeta godinama i taj zamajac sada staje.
Analitičari, u potrazi za uzrokom ovakvog pada građevinske aktivnosti, sve više pažnje posvećuju Kini. Ta zemlja je pored toga što je veliki prozivođač tih materijala, i ogroman potrošač.
- Počeci izgradnje ove godine u Kini nisu bili dovoljno jaki i konačno su porudžbine nestale, kaže za FT Kolin Hamilton, šef istraživanja roba u BMO Kapital Markets. "Željezare sada moraju da smanje proizvodnju".
Tržište nekretnina učestvuje 40 odsto u ukupnoj potražnji za čelikom u Kini, ali izgradnja novih domova je pala ove godine jer je Peking odlučio da preuzme kontrolu i nad cijenama na tom tržištu i da napokon smanji nivo duga velikim građevinskim kompanijama.
"Maj je bio posebno loš, u padu između 30 i 40 odsto u odnosu na prošlu godinu", rekao je Hamilton.