Dr Nevena Veljković, naučna savjetnica Instituta za nuklearnu energiju Vinča, ispričala je u Jutarnjem programu TV Prva o genetskom istraživanju sprovedenom nad ljudima u Srbiji.
Istraživanje je pokazalo da se određene varijacije gena pojavljuju mnogo češće u Srbiji, nego na drugim mjestima. Postoji jedan gen koji nam je specifičan, a ime proteina za koji je "zadužen" je nevjerovatno!
"Institut Vinča je dokazao da postoji jedna varijacija gena koja je češća u Srbiji. Svi mi imamo iste gene, ali njihove varijante se razlikuju u različitim grupacijama. Kod naših građana je specifična jedna varijanta, po onome što se za sada zna, mada se baze podataka još pune, istraživanja su u toku. Taj gen zove se PSPH, koja je vezana za njegovu funkciju, ono što je nama bilo zanimljivo. Geni proizvode proteine koji dalje čine ono po čemu se razlikujemo. Protein je SERB, to je nama bilo vrlo uzbudljivo, iako je potpuno slučajno! Ime dobija po tome što je u pitanju serium B proteaza, pa se skrati na SERB. Ali od 24.000 gena koliko ima, da baš u Srbiji postoji ta razlika, to je neverovatna koincidencija", rekla je ona.
Gen PSPH nije, kaže doktorka, previše istražen i detaljni podaci tek će biti poznati.
"Nije mnogo istražen, on reguliše procese u organizmu ali se o njemu i njegovim varijantama malo zna. Ovo je odličan povod da se na njega obrati pažnja", rekla je ona.
"Imamo značajna naučna otkrića, otkrili smo da postoje varijante gena koje nisu bile poznate u velikim bazama podataka kod nas u Srbiji. Sve više genetskih istraživanja to otkriva, male populacije nisu bile predmet istraživanja, ali se ta naučna nepravda sada sve više ispravlja. Saznajemo sve više o raznovrsnosti svijeta koji nas okružuje", rekla je doktorka.
Dr Veljković podvlači i važnost ovakvih istraživanja.
"Ovo je prvi korak u sagledavanju naše genetske strukture, a njeno definisanje je važno, kaže ona, jer se te informacije dalje koriste da bi se pravile personalizovane terapije. Medicina sve više ide ka tome da vi dobijete terapiju 'skrojenu' prema sebi, zbog toga je osnova vaša genetska slika, ali treba da znamo i sliku vaše populacije, da bismo znali da li je ta varijanta česta i bezopasna, ili rijetka pa treba obratiti pažnju", rekla je ona.
Ako je neki gen čest, moguće je da korelira s bolešću.
"Moguće je da stoga neka populacija bude sklonija bolesti kao što je visok pritisak i kardiovaskularne bolesti. Više različitih gena utiče na bolesti, kao i faktori sredine i stil života. Genetika tu mnogo pomaže, mi moramo da znamo da možemo i sami da utičemo na to", rekla je doktorka.
"Prvi je korak na tom putu, treba da radimo mnogo više, da imamo više ispitanika i da istražimo što više gena. Važno je bilo staviti nas na ovu genetsku mapu, velike farmaceutske kompanije prave terapije uzimajući u obzir sve što postoji na svijetu. Ako niste uključeni, dobijate šta ste dobili", rekla je ona.
Da li su Srbi skloni pritisku, on je vrlo čest problem, postoji li genetski "razlog"?
"Pa, ovako, mi to nismo istraživali, već da li geni koji su kod nas učestali imaju veze sa povišenim pritiskom. Ali druga istraživanja, naših kolega, pokazuju da je to toliko učestala patologija kod nas da bi je trebalo vrlo ozbiljno istražiti", rekla je ona.
"Razlikujemo se u velikom broju gena koji je povezan sa imunskim odgovorom, mislim da tu treba posebno da istražimo. Imunski odgovor je važan za mnoge stvari, ne samo za koronu već i karcinome, koji užasno opterećuju našu populaciju", rekla je ona.
Važe li ova pravila samo za Srbe, ili zapravo za region?
"Istraživali smo za našu zemlju, ali geni ne poznaju granice, to jeste tačno. Mi nismo još istražili za Balkan ali vjerujem da se i okruženje time bavi", rekla je ona.