Iz državne institucije su naveli da je od Sudskog savjeta zatraženo izjašnjenje i dostava dokumentacije, te da će obavijestiti o ishodu po okončanju postupka, kako pišu Vijesti.
Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) pokrenula je postupak za ocjenu da li je Sudski savjet narušio javni interes nedavnim odlukama da dijelu sudija, kojima je prethodno konstatovao prestanak mandata zbog ispunjenja uslova za penziju, odobri jednogodišnje funkcionerske naknade u visini posljednje plate, koje su bile prosječno više od dvije hiljade eura mjesečno, navode Vijesti.
Saopšteno je iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP), iz koje su kazali da je postupak pokrenut na osnovu inicijative te nevladine organizacije, koja je krajem septembra zatražila od ASK-a da utvrdi da li je došlo do narušavanja javnog u korist privatnog interesa odobravanjem godišnjih naknada sudijama koji su ispunili uslov da se penzionišu.
Iz državne institucije zadužene za sprječavanje korupcije i zaštitu javnog interesa, u kratkom obavještenju ASP-u navode da je od Sudskog savjeta zatraženo izjašnjenje i dostava dokumentacije, te da će obavijestiti o ishodu po okončanju postupka.
Nema naznaka, dodaju iz ASP-a, kada bi postupak mogao da bude okončan.
"Sudski savjet je ove godine donio veći broj odluka, kojima je, shodno Zakonu o zaradama u javnom sektoru, sudijama odobrio jednogodišnje naknade po prestanku funkcije. Međutim, odluke su donijete čak i za one sudije kojima je prethodno utvrdio sticanje uslova za penzionisanje, pa se postavlja pitanje za šta to treba da im budu plaćane funkcionerske naknade."
"Pravni osnov za takvu odluku Sudskog savjeta je više nego upitan i kao takav indikativan, a imajući u vidu da je prvo donijeta odluka da sudije treba da idu u penziju, te je nejasno na bazi čega je to Sudski savjet naknadno odlučio da im odobri funkcionerske naknade, što je u javnosti otvorilo pitanje da li su to sudije privilegovana grupa javnih djelatnika", navode iz ASP-a.
Pravosudni sistem u Crnoj Gori se, kako dodaju, odavno percipira kao najslabija karika u institucionalnom sistemu, "a povjerenje građana u sudstvo je na nikakvom nivou".
"Zarobljenost pravosuđa je posljednja faza zarobljene države. Prije nekoliko godina je iz zvaničnog Brisela ukazano da zemlje Balkana pokazuju jasne elemente zarobljenih država, uključujući veze sa organizovanim kriminalom i korupcijom u svim nivoima vlade i administracije, kao i snažno uplitanje javnog i privatnog interesa", zaključeno je u saopštenju.