Društvo

JOANIKIJE: VRAĆANJE KAPELE NA LOVĆEN JE I MOJ ZAVJET, TEMELJNI UGOVOR USKORO

Autor Gordana Bojanić Izvor RTS

Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije u intervjuu za RTS kazao je da je vraćanje kapele na Lovćen i njegov zavjet kao što je bio i njegovog prethodnika.

Izvor: Kurir/Youtube prtscr / Радио Светигора

Istakao je da će poštovati načelo odvojenosti crkve od politike, naročito stranačke. Poručio je da je potpisivanje Temeljnog ugovora blizu rješenja i da vraćanje kapele na Lovćen ostaje i njegov zavjet.

U nedjelju je u Cetinjskom manastiru ustoličen 56. mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

“Dosta je utisaka, bilo je tu nešto što je prethodilo, bilo je na kraju sve u redu, ali bilo je i dosta iskušenja. Najvažnija stvar što je Njegova svetost patrijarh srpski gospodin Porfirije, vodeći računa i ovoj Mitropoliji i o Crnoj Gori i o jedinstvu naroda u Crnoj Gori, došao i, naravno, čim je došao onda je sve bilo jasno šta će sve biti, kako god ovde bile prilike, bilo je u suštini sve u redu”, kazao je on za RTS.

Rekao je da treba vidjeti i šta se sve događalo, ko je sve učestvovao u tome da spriječi ustoličenje novog mitropolita crnogorsko-primorskog.

“Kolike su pripreme bile i koliko su dugo trajale, da se izvede to onemogućavanje vjerskog čina, vjerskog obreda, crkvene svečanosti, da se napravi jedna neprijatnost i za goste, posebno imam u vidu da su nam došli gosti iz drugih pomijesnih crkava, devet arhijereja bilo je iz inostranstva, što je nama velika čast, iz svetih Božijih pravoslavnih pomesnih crkava, patrijaršije i ostalih autokefalnih crkava. Dakle, ja sam vodio računa samo o jednom, da li oni koji osporavaju to pravo naše crkve, da li rade po zakonu? Ako je nekome, naime, stalo da ustoličenje se ne dogodi, da to ne bude u Cetinjskom manastiru, on to može da ospori sudskim putem”, kazao je on.

Ovo je zemlja, kako je dodao, u kojoj treba da se poštuju Ustav i zakon.

“Nažalost, onaj koji najviše treba da štiti Ustav, on ga je najviše i kršio. To se često i događa u istoriji, da oni koji imaju najveću moć, to je već neobuzdana moć za koju ne važe ni zakoni ni Ustav jedne zemlje, da se ponašaju toliko samovlasno, da se oni postavljaju sami umjesto i Ustava i zakonâ”, istakao je Joanikije.

Kaže da se otvoreno mora reći da je Đukanović je lično stajao iza svih nemira koji su se dogodili na Cetinju.

“Mi smo to predvidjeli i učinili smo sve sa naše strane da do nemira ne dođe, i donosili smo vrlo teške odluke. Dakle, nije za mene kao mitropolita, posebno ne ove Mitropolije, posebno ne ovome narodu koji je pokazao toliku odanost prema Crkvi kada je bilo najteže, da kažem smanjićemo broj vjernika samo ono što može da stane u zidine Cetinjskog manastira, nekih 200-300 ljudi, da dođu predstavnici crkvenih opština, ktitori, dobrotvori, zajedno sa sveštenstvom i sa gostima i da ta svečanost bude najskromnija moguća. I to je tako bilo dogovoreno i sa našim vlastima, ali se to iskomplikovalo, bilo je i nekih unutrašnjih problema”, kazao je on.

Na kraju, ipak, istakao je da je Vlada Crne Gore preuzela odgovornost i da su povukli određene mjere. “Dakle, ako je jedan kontinuitet pravni ili kanonski ili bilo koji drugi jasan u Crnoj Gori, to je upravo kontinuitet Mitropolije crnogorsko-primorske. I, naravno, ja nisam uzurpirao to pravo, mene je moja crkva, moj narod izabrao za ovo mjesto i naravno nije mi padalo na pamet niti da mjenjam mjesto ustoličenja, zna se koje je zakonito mjesto ustoličenja, i da idem negde drugo. Nudili su mi stalno da idem negdje drugo”, kazao je on.

On kaže da su mu samo preko medija nudili da se negdje drugo ustoliči.

“Ako ne mogu na Cetinje, valjda u Businje. Vjerovatno bi me tamo pojedini ljudi koji su druge vjere da mi ne bi pravili nikakve probleme i, naravno, ja znam da to nije izraz volje cijelog Cetinja, nego je on zloupotrijebio i Cetinje i ponizio i Cetinje i Prijestonicu sa takvim vjerovanjem, da Cetinje toga dana bude lišeno jedne takve svečanosti i takve ljepote od gostiju iz cijelog pravoslavlja. Zahvaljujući njemu Cetinje je toga dana bilo zatvoreno, puno incidenata i puno problema, i to opterećuje ovaj narod ovdje koji je potpuno nedužan, osiromašen, opljačkan, baš u vrijeme njegove vladavine”, istakao je Joanikije.

"Ustoličenje se premješta samo u vrijeme okupacije"

On je objasnio da se sjedište ustoličenja može premjestiti u neko drugo mjesto. Međutim, to se radi samo u vrijeme neke okupacije.

“Ja mislim da nismo okupirana zemlja, da smo slobodna zemlja koja ima svoj poredak i da su svi građani, makar bi tako trebalo da bude, zaštićeni pred zakonom i preko sile državnih isntitucija koje poštuju Ustav i đe ima Ustavni i pravni poreda”, kazao je on.

Istakao je da je rođen u Crnoj Gori, osnovnu i srednju školu završio u Crnoj Gori.

“Bio sam starešina manastira Savine, potom starešina Cetinjskog manastira, profesor Cetinjske bogoslovije, pa i rektor Cetinjske bogoslovije. Rukopoložen od strane patrijarha Pavla uz prisustvo i mitropolita Amfilohija, koji me je i predložio i 12 arhijereja tada ovdje u Cetinjskom manastiru, pred mojim narodom, u mome narodu, u mojoj prestonici, za koju su moji preci ginuli kao i ostali Crnogorci što su gledali put Cetinja dokle je Cetinje gledalo i na ostalu Crnu Goru. Sad se Cetinje zatvara, i to u vrijeme vladavine gospodina Đukanovića i on je za to najviše odgovoran, zatvara se samo u sebe i samo sebi je kao dovoljno, a ubira kao prijestonica podršku, i finansijsku i svaku drugu od cijele Crne Gore. Pa čekajte, ja sam život svoj, ponajviše kao episkop budimljansko-nikšićki, to je teritorijalno više od pola Crne Gore, ugradio u državu, u crkvu, u ovaj narod, zahvaljujući tome ja sam i dobio veliku podršku od moga naroda, od vjerujućeg naroda. Možda smetam nekoj politici, možda me neko ne voli, ima na to pravo, možda neko hoće da me protjera, na to nema pravo, ali neću da mu sporim čak ni to, ali onda, gdje mi živimo, ako takva pravila važe da nekoga treba protjerati ko nije nekome po volji”, kazao je on.

"Poštovaću odvojenost crkve od države"

Kazao je da će poštovati dosljedno načelo, moderno načelo u pogledu uređenja odnosa države i crkve.

“Da ispoštujem načelo odvojenosti crkve od države i od politike, posebno od stranačke politike. Ja ne znam da se bavim politikom, bavio sam se cijeloga života samo Crkvom i ti rezultati tog moga rada su već sada vidljivi. Meni je 62 godine, čast mi je što sam mojoj crkvi dao sve što sam do sada mogao, i snagu i zdravlje i to malo pameti što sam imao, sve sam posvetio Bogu i Crkvi”, kazao je on.

Temeljni ugovor uskoro

Istakao je da je Temeljni ugovor vrlo blizu riješenja.

“Naravno, treba pogledati svaki detalj, još jednom provjeriti. Mi uopšte tu nismo nestrpljivi. I oko toga je dignuto mnogo bespotrebne priče i galame. Mislim da dobri pravnici sva ta eventualna još otvorena pitanja tu... Znate, bitne su formulacije, mislim da dobra volja nije u pitanju jer je ima, koliko ja vidim, i sa jedne i sa druge strane. Nadam se da će do toga brzo doći, ja ću dati svoj doprinos, naravno, dao sam ga i do sada jer smo mi prvu verziju toga ugovora odnosno nacrt tog ugovora imali već 2012. godine. Tada, naravno, nije bilo nikakvog dijaloga oko tog ugovora, nego je samo otprilike započet, istovremeno i prekinut. Dakle, mi smo predali nacrt tog ugovora Vladi Crne Gore, ne znam ko je tada bio premijer i nije bilo nikakvoga odgovora. Ovaj tekst je isti tekst, malo dorađivan, malo popravljan, uvek to zahtijeva da se iznova provjeri i neka se provejrava koliko god treba, ali idemo prema tome da se taj ugovor potpiše”, kazao je on.

Istakao je da su podjele u Crnoj Gori vještački izazvane i nepotrebne i ako ne bi bilo te mržnje i ostrašćenosti, vrlo lako bi razgovarali.

“Ne bojimo se uvijek da sa svima razmijenjujemo argumente, razumne misli, utemeljene misli i dobru volju. Ali, nismo za svađu, što Sveti Apostol Pavle govori, nemamo taj običaj”, kazao je on.

"Njegoš je crnogorski, srpski, slovenski i vaseljenski"

Poručio je da će vraćanje kapele biti njegov zavjet, kao što je bio Amfilohijev.

“Svakako, radićemo na tome, to će biti, kao što je bio i njegov zavjet, to će biti i moj zavjet. Veliki grijeh koji je napravljen Crnoj Gori, Njegošu. Dublje negdje gledano ovde nekako ljudi ne mogu da podnesu tu Njegoševu veličinu, širinu. Znate, od Njegoša, jedne vaseljenske širine, jedne slovenske veličine, od njega bi napravili kneza Rogana iz "Gorskog vijenca". Nekako nije u redu. Cijelo vrijeme hoće da ga skrate, da ga stave u neku Prokrustovu postelju i njega i ovaj narod”, kazao je Joanikije.

Istakao je da Crna Gora moralnu i duhovnu veličinu Kosova, svetinje Kosova, nosi u svom srcu.

“Zapravo mi ništa drugo ne radimo kad govorimo o Kosovu, nego slijedimo svoje pretke. Sada će neko da nam uzme pretke. To je nemoguće”, kazao je on.

Istakao je da je odgovoran pred onim narodom koji je vjeran i odan svojoj crkvi.

“Ja sam rekao, nekome to smeta, ali ja moram opet da ponovim, pa koliko god smetao, oni su se mene odrekli, pojedini neki ljudi tu, neke grupe, oni su moj narod, ja se njih ne mogu odreći, to je moj narod, to su moja braća i kada su god spremni za normalan ljudski razgovor, ja sam spreman sa njima da razgovaram, apsolutno nemam nikakvoga zazora”, kazao je on.