Društvo

UNEP: Spriječiti da plastični otpad završi u moru

Autor mondo.me

Oko četiri kilograma otpada plastične ambalaže po stanovniku, završi na neuređenim odlagalištima u Crnoj Gori, navodi se u izvještaju Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP).

Izvor: Mondo/ Goran Sivački

U izvještaju koji je razvijen u saradnji sa UNEP-om se navodi i to da ukupno 34 kilograma po stanovniku se odloži na kontrolisanim deponijama, za razliku od Hrvatske gdje ovaj procenat iznosi osam kilograma.

U susjednoj Albaniji količina nepravilno odloženog otpada iznosi 14 kilograma po osobi, a u Bosni i Hercegovini sedam kilograma.

Izvještaj je urađen sa namjerom .o prioritetnim intervencijama potrebnim za smanjenje plastične ambalaže u morskoj i životnoj sredini za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, saopštili su iz NVO "Green Home".

Procjenjuju da je bolji prihvat plastične ambalaže u Crnoj Gori posljedica visoke koncentracije stanovništva u urbanim sredinama, u kojima se većina otpada sakuplja.

"Obzirom da je Crna Gora, kao potpisnica Barselonske konvencije i obavezama proisteklim iz Okvirne direktive o morskoj strategiji, preuzela odgovornost sprovođenja preventivnih mjera vezanih za upravljanje otpadom i zaštitu morske sredine. U tom smislu ključni korak je da se razvije baza podataka po ovom pitanju uz odgovarajući program praćenja morskog otpada na nacionalnom i lokalnom nivou", saopštili su iz NVO "Green Home".

U izvještaju se procenjuje se da se 21.000 tona plastične ambalaže plasira na crnogorsko tržište kao potrošački i ne-potrošački dio proizvoda godišnje, od čega oko 2.300 tona će završiti direktno na neuređenim odlagalištima i smetlištima, a preostalih 89% (18.690) na kontrolisanim deponijama.

Od toga reciklira se zanemarljiva količina od 140 tona godišnje.

"Potrebno je hitno poboljšati sistem upravljanja otpadom, uvesti efikasnu primjenu principa proširene odgovornosti proizvođača, posebno uzimajući u obzir činjenicu da 35% plastične ambalaže pristiže iz uvoza. Iako je sistem proširene odgovornosti proizvođača prepoznat u Zakonu o upravljanju otpadom on ne funkcioniše zbog čega bi pored donošenja podzakonskih akata trebalo prilagoditi, odnosno učiniti primjenjivim i efikasnim postojeće zakonske odredbe iz Zakona", kažu iz NVO "Green Home".

Oni su dodalo kako je jako fokusiranje na pojedine mjere, poput reciklaže otpada neće dati dobre rezultate ako se ne kombinuje sa drugima. Prijemjer toga je brendiranje koje u ekološkim državama ima snažan potencijal, u vidu jačanja linije domaće bez-ambalažne proizvodnje robe, ozelenjavanje javnih nabavki i slično, zaključuju iz NVO "Green Home".

Tagovi