Predviđeno je i povećanje minimalne vrijednosti boda sa dosadašnjih 20 na 30 centi po kvadratnom metru, dok će istovremeno biti pojačan i inspekcijski nadzor.
Zakon o održavanju stambenih zgrada se mijenja i donosi niz novina počev od profesionalizacije i licenciranja upravnika koji će morati da polažu ispit pa do povećavanja minimalne vrijednosti boda sa 20 na 30 centi po kvadratu, a pojačava se i inspekcijski nadzor, prenosi Dan.
Slavica Stankov v.d. direktorice Direktorata za stanovanje u Ministarstvu prostornog planiranja, kazala je na jučerašnjem okruglom stolu da se zakonom po prvi put uvodi institut „javni interes“, odnosno propisuje da je upravljanje i održavanje stambenih zgrada u javnom interesu. Predsjednik skupštine etažnih vlasnika može biti imenovan i po službenoj dužnosti od strane nadležnog organa lokalne uprave sa liste kandidata koja će biti sačinjena nakon javnog poziva Ministarstva prostornog planiranja, kazala je Stankov.
"Uvođenje liste kandidata za predsjednika skupštine etažnih vlasnika predstavlja novinu u odnosu na važeći zakon. U praksi se često dešava da zbog nezainteresovanosti, neslaganja i nedostatka kandidata zgrade ostanu bez predsjednika što faktički dovodi do blokade u funkcionisanju te stambene zgrade. Zakonom je definisano da predsjednik ima pravo na mjesečnu nadoknadu utvrđenu odlukom skupštine, a koja ne može biti manja od pet odsto ukupne mjesečne naknade za održavanje te stambene zgrade ", kazala je Stankov.
Stankov je navela da se upravljanje prepušta licencirani profesionalnim upravnicima.
" Profesionalizacija se uvodi kako bi upravljanje stambenim zgradama bilo efikasnije, transparentnije i odgovornije. Nacrtom zakona predlažemo uvođenje licence za profesionalne upravnike. Licence izdaje ministarstvo na neodređeno vrijeme, dok se privrednim društvima licence izdaju na pet godina. Profesionalni upravnici moraju položiti ispit koji će organizovati ministarstvo. Upravniku je utvrđeno pravo na mjesečnu naknadu koja ne može biti manja od 15 odsto visine ukupne mjesečne naknade za održavanje stambene zgrade u kojoj je upravnik", rekla je Stankov.
Ona je dodala da organ lokalne uprave može imenovati upravnika po službenoj dužnosti sa liste koju će voditi ministarstvo.
Ona je navela da je važeći Zakon o održavanju stambenih zgrada donijet 2016. godine te da je od tada prošao dvije izmjene i to 2018. i 2022. godine. Zakon je, kako je rekla, pokazao niz praznina u primjeni zbog čega je Ministarstvo prostornog planiranja, pristupilo izradi novog zakonskog rešenja.
Novi zakon tretira i način glasanja skupštine stanara.
"Da bi se održala sjednica i da bi se donosile odluke potreban je broj vlasnika koji posjeduje najmanje polovinu ukupne neto površine posebnih djelova stambene zgrade. Za posebne odluke, poput nadogradnje i pretvaranje zajedničkih djelova u stanove i poslovne prostore, ostaje da je potrebno da se traži saglasnost vlasnika tri četvrtine neto površine" kazala je Stankov, prenosi Dan.
Stankov je navela da je zbog rasta troškova materijala i usluga, minimalna cijena boda povećana sa 20 na 30 centi po mentu kvadratnom, s tim što skupština etažnih vlasnika i može odrediti i veći iznos.
Novina je i da se uvodi kontrola novčanih sredstava na računu stambene zgrade.
" Inspektor do sada nije imao direktan uvid u trošenje novca stanara sa računa, niti mehanizme kontrole ako upravnik izbjegava ili odbije da preda dokumentaciju. Sada se predviđa da inspektor može direktno od poslovne banke zatražiti dostavljanje podataka o stanju i prometu na računu stambene zgrade " rekla je Slavica Stankov.
Advokat Valentina Dujović Radulović sugerisala je da zakonom budu obuhvaćene i poslovne zgrade i poslovni centri.
"I u ovom dijelu postoji javni interes jer imamo sitauciju da otpadaju djelovi krovova i fasada na poslovnim centrima. U praksi nije moguće postići saglasnost bez primjene ovog zakona između samih etažnih vlasnika pa je u ovaj zakon neophodno uvrstiti poslovne zgrade i poslovne centre" rekla je Dujović Radulović.
Ona je navela da je neophodno uvesti da se upravnici biraju redom sa liste upravnika ili da ih bira sam pravosudni informacioni sistem Privrednog suda (PRIS), prenosi Dan.
"Imamo problem iz prakse. Prije uvođenja odabira stečajnih upravnika kroz PRIS Privrednog suda stečajni upravnici nisu mogli doći nikad na red da budu imenovani za neki stečaj. Bukvalno je bilo pet stečajnih upravnika koji su dobijali sve stečajeve. Ja sam imala licencu koja je važila deset godina ali nikad nisam imenovana za stečajnog upravnika. Tek nakon uvođenja prava da PRIS određuje stečajne upravnike omogućena je ravnomjerna raspodjela predmeta. Ista situacija je bila i sa advokatima" saopštila je Dujović Radulović.
U važećem zakonu, kako kaže Slavica Stankov, radovi su bili podijeljeni na tri kategorije - radovi redovnog održavanja, nužni i hitni radovi.
" Novim zakonom uvedena je četvrta kategorija - investicioni radovi. U praksi nije postojalo jasno razgraničenje između redovnog održavanja i složenih investicionih ulaganja" kazala je Stankov.