Rekonstrukcija bazena crvenog mulja i sanacija odlagališta čvrstog otpada na lokaciji KAP-a, kako je ranije procijenjeno, koštaće oko 44,5 miliona eura, bez poreza.
Vlada je usvojila informaciju o stanju bazena crvenog mulja i deponiji čvrstog opasnog otpada na lokaciji “Kombinata aluminijuma Podgorica” i utvrdila da je u cilju daljeg negativnog uticaja na životnu sredinu i zdravlje stanovništva od javnog interesa da realizuje projekat koji podrazumijeva njegovu sanaciju i rekonstrukciju.
To će značiti i vraćanje bazena u državno vlasništvo, piše, pored ostalog, u informaciji Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, koja je juče usvojena na sjednici Vlade.
Rekonstrukcija bazena crvenog mulja i sanacija odlagališta čvrstog otpada na lokaciji KAP-a, kako je ranije procijenjeno, koštaće oko 44,5 miliona eura, bez poreza.
U informaciji koju je Vlada usvojila juče, podsjeća se da je proizvodnja u KAP-u započela 1971, da je tokom gotovo četiri decenije rada fabrike glinice proizvedeno između sedam i osam miliona tona crvenog mulja, sekundarnog industrijskog otpada koji je odlagan u neposrednoj blizini postrojenja, na području Botuna. Fabrika glinice, kako se navodi, zatvorena je 2009, kada je prestala i proizvodnja novih količina tog otpada, ali nikad nije i riješeno pitanje nagomilanog otpada, pišu Vijesti.
Crveni mulj nalazi se u dva velika bazena, ukupne površine oko 420.000 kvadratnih metara.
Iako je crveni mulj nastao kao industrijski otpad, podsjeća se u informaciji, u pojedinim planskim dokumentima tretiran je kao tehnogena mineralna sirovina, dok važeći zakonski okvir upravljanje tim materijalom jasno definiše kao pitanje od javnog interesa i zaštite životne sredine.
Vlada je zaključkom od 10. decembra 2025. zadužila Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera da pokrene postupak sanacije bazena crvenog mulja u Botunu, kao i deponije opasnog otpada u zoni nekadašnjeg KAP-a.
Navode da je takva odluka utemeljena i u Ustavu koji garantuje pravo na zdravu životnu sredinu i propisuje posebnu obavezu države da tu sredinu čuva i unapređuje.
U Informaciji se podsjeća i da je nakon proglašenja bankrota dio imovine, između ostalog i bazeni crvenog mulja, prodat firmi “Politropus Alternative” d.o.o, dok je preostala imovina prodata privrednom društvu “Uniprom” d.o.o. iz Nikšića.
Tokom 2016, kako se dodaje, “Politropus Alternative” je prenio pravo svojine na bazenima crvenog mulja na firmu “Weg-Kolektor” d.o.o Berane (kao pravni osnov navodi se prodaja).
Kako na bazenima, od 2016, kada su rađena mjerenja, nije došlo do promjene stanja, beranska firma, kako piše, naslijedila je i sve obaveze, među kojima i Plan zaštite i spasavanja od hemijskog udesa za bazene crvenog mulja i precizirane mjere zaštite u njemu.
Dodaje se i da je ekološka inspekcija u periodu od 2017. do 2025. sprovela više redovnih i vanrednih nadzora, nakon kojih je podnijela pet krivičnih prijava Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici zbog emisije prašine sa bazena crvenog mulja, koja je ugrožavala zdravlje stanovnika i njihovu imovinu.
“Najnoviji akcident zabilježen je 9. juna 2025, kada je usljed jakog vjetra došlo do ponovne emisije crvene prašine sa suvih površina bazena. Inspekcija je utvrdila da uknjiženi titular prava svojine ‘Weg-Kolektor’ d.o.o Berane i dalje ne sprovodi obavezne mjere definisane Planom zaštite i spasavanja od tehničko-tehnoloških nesreća”, stoji u informaciji, prenose Vijesti.
Podsjeća se i da je u okviru projekta “Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje”, koji se realizuje uz podršku Svjetske banke, izrađena kompletna tehnička dokumentacija za rekonstrukciju bazena crvenog mulja, uključujući gglavni projekat i studije procjene uticaja na životnu sredinu.
Procijenjena vrijednost radova na rekonstrukciji iznosi oko 31,7 miliona eura, bez PDV-a.
“Neophodan preduslov i pretpostavka za sprovođenje glavnog projekta rekonstrukcije je vraćanje bazena crvenog mulja u državno vlasništvo, s obzirom na to da je tokom 2019, a nakon pregovora sa Svjetskom bankom u odnosu na restrukturiranje Ugovora o zajmu, amandmanom na ugovor definisano da se iznos zajma umanji za iznos sredstava predviđenih za izvođenje radova na remedijaciji lokacije KAP-a, i da projekat trenutno sadrži paket tehničke podrške za razvoj i projektovanje radova remedijacije, s obzirom na to da trenutni knjižni titular prava svojine nije iskazao zainteresovanost za korišćenje sredstava iz zajma”.
Procjenjuje se i da je za sanaciju odlagališta čvrstog otpada na lokaciji KAP-a neophodno izdvojiti oko 12,8 miliona eura, bez uračunatog PDV-a.
Kako je Agencija za zaštitu životne sredine saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za sanaciju deponije čvrstog otpada na KAP lokaciji saglasnost dala u oktobru 2022, navodi se u informaciji, Elaborat je neophodno ažurirati.
Javna rasprava o Elaboratu očekuje se tokom februara.
Mještani više zetskih naselja, a posebno Botuna, godinama upozoravaju na to da žive u nehumanim uslovima zagađenja od bazena crvenog mulja. Zbog toga nisu saglasni ni sa izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Vlada im je, međutim, krajem prošle godine obećala hitnu sanaciju tog dugogodišnjeg problema.