Iako Inspekcija sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor ima na pretek dokaza, ona teško da može kazniti posadu jer je 9-metarski RHIB čamac kojim su oni izvršili prekršaj, zvanično registrovan kao “plovilo za javne svrhe”.
Slučaj bahaćenja službenika Morskog dobra koji su u srijedu službenim plovilom 416 BD tipa “RIS marine 900” u Boki Kotorskoj vozili brzinama i do tri puta većim od maksimalno dozvoljene brzine plovidbe u zalivu, po svemu sudeći, proći će nekažnjeno zbog administrativno-pravnih okolnosti, kako prenose "Vijesti".
Međutim, taj slučaj je izazvao potpuno preispitivanje rada dijela organa Ministarstva pomorstva i osnova po kojima su oni službenom plovilu državnog preduzeća, koje se bavi gazdovanjem nekretninama (izdavanjem djelova obale i akvatorijuma), neosnovano dali status plovila za sprovođenje zakona (Law Enforcement), što je Morskom dobru omogućilo da trenutno izbjegne odgovornost za do sada još neviđeni slučaj bahate vožnje i ugrožavanja svih ostalih plovila u Boki.
Iako Inspekcija sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor ima na pretek dokaza (elektronski traking plovila, video zapise s kamera VTMS sistema u Verigama i podatke sa AIS-a), ona teško da može kazniti posadu jer je 9-metarski RHIB čamac kojim su oni izvršili prekršaj, zvanično registrovan kao “plovilo za javne svrhe”, kako prenose "Vijesti".
U plovidbenoj dozvoli čamca koju mu je lani izdala ispostava Budva Lučke kapetanije Bar, u rubrici o svrsi plovila stoji “za javne svrhe”. Isto je u svjedodžbi o tehničkoj ispravnosti čamca na osnovu koje mu je Lučka kapetanija izdala plovidbenu dozvolu, prethodno napisao još jedan organ Ministartva pomorstva - Tehnički inspektorat Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama.
To plovilo, u pravnom smislu, automatski čini tzv. javnim plovnim objektom - jednakim onim kakva su, na primjer, plovila policije, carine, Lučke kapetanije, Inspekcije sigurnosti plovidbe, Ribarske inspekcije ili Uprave pomorske sigurnosti, kako prenose "Vijesti".
Po važećem Zakonu o sigurnosti plovidbe (član 6, stav 12) “javni plovni objekat je plovni objekat koji koriste organi državne uprave i služi isključivo u neprivredne svrhe, osim ratnog plovnog objekta”. Javni plovni objekti su izuzeti od određenih odredbi Zakona (pogotovo u slučaju hitnih intervencija i vršenja službenih radnji na moru), pa stoga Inspekcija sigurnosti plovidbe nema jasnu pravnu mogućnost da kazni posadu Morskog dobra koja je u srijedu službenim gliserom unutar zaliva Boke vozila brzionama od 35 do čak 42 čvora.
Prema javno dostupnim podacima sa elektronskog trakinga plovila, ono je krenulo u srijedu ujutro iz luke Budva prema Boki, uplovilo u zaliv i došlo do Perasta, gdje se okrenulo i vratilo u Budvu. Brzina plovidbe glisera gotovo nigdje u zalivu nije padala ispod 35 čvorova, a u dijelu Tivatskog zaliva u blizini brodogradilišta Adriatic 42, u Bijeloj, službeno plovilo Morskog dobra je “proletjelo” brzinom od čak 42 čvora. Za plovila veličine ovog po Zakonu maksimalna brzina plovidbe u Boki je ograničena na 14 čvorova, odnosno na 10 čvorova u Kumborskom i tjesnacu Verige. To znači da je posada vozila brzinama tri do četiri puta većim od maksimalno dozvoljene. Da su ovako nešto uradili automobilom na bilo kojoj drumskoj saobraćajnici u Crnoj Gori, saobraćajna policija bi ih momentalno uhapsila i privela sudiji za prekršaje.
Iz Inspekcije sigurnosti plovidbe su nezvanično najavili da će, bez obzira na ovakvo stanje, ipak pokrenuti prekršajni postuak i direktora Morskog dobra novčano sankcionisati za prekršaj počinjen službenim plovilom. Po zakonu, kazna može da iznosi u rasponu od 1.500 do 20.000 eura, međutim, ona se teško na kraju može održati na Upravnom sudu ako se na nju Morsko dobro bude žalilo, kako prenose "Vijesti".
“Mi teško da imamo mogućnosti da ih kaznimo jer je plovilo kojim su napravili eklatantan prekršaj zvanično registrovano s namjenom “za javne svrhe” što ga čini javnim plovilom, jednakim policijskim, carinskim ili plovnim objektima Lučke kapetanije i UPSUL-a. Međutim, imajući u vidu nadležnosti i djelatnost JP-a Morsko dobro, kao i činjenicu da je to preduzeće, a ne državni organ, i da to JP nema upravne nadležnosti nad prekršiocima propisa na moru i obali, to je nemoguće da je službeno plovilo JP-a Morsko dobro lani moglo u ispostavi Budva biti uopšte registrovano kao “javni plovni objekat”. Stoga ćemo pokrenuti kako postupak poništavanja tako izdate plovidbene dozvole za čamac 416 BD tako i utvrđivanja odgovornosti svih službenika u organima Ministarstva pomorstva koji su na taj način upisala taj čamac”, kazao je “Vijestima” sagovornik iz Direktorata za sigurnost plovidbe Ministarstva pomorstva.
Građani su već krajem juna snimili gliser u prekršaju na ušću rijeke Bojane kada su dvije razgolićene osobe u njemu glisirale rijekom iako je glisiranje prema Zakonu zabranjeno na manje od 200 metara od obale, a na rijeci Bojani posebno je istaknuta zabrana plovidbe brzinom većom od šest čvorova. Par dana kasnije plovilo je snimljeno ispred Budve, a na njemu je tada bilo i više ležerno obučenih ženskih osoba što je predsjednika Opštine Budva Nikolu Jovanovića tada navelo da, uz objavljeni video-snimak, na društvenim mrežama optuži Morsko dobro da ta firma “organizuje privatne žurke na državnom brodu”.
Te njegove tvrdnje je dan kasnije demantovao skiper Morskog dobra koji se potpisao samo kao M. J. koji je medijima ustvrdio da je on navodno, prilikom povrataka u Budvu sa zadatka kontrole akvatirujuma, naišao na onesposobljeno drugo plovilo na kojem je bilo više osoba, među kojima i jedna trudnica, te da ih je prihvatio na službeni gliser i prevezao do marine u Budvi.
Direktor Morskog dobra Mladen Mikijelj slično je postupio pokušavajući da opravda bezobzirnu plovidbu svojih radnika službenim gliserom kroz Boku, brzinama tri puta većim od maksimalno dozvoljenih. Po Mikijelju, zaštitari Morskog dobra su, navodno, u srijedu ujutro iz Budve hitali do Boke da bi ugasili roštiljske vatre na Dražinom vrtu, a koje su im prijavljene, iako je Dražin vrt na nepuna dva kilometra udaljenosti od Perasta gdje postoji veoma dobro, agilno i uvijek spremno Dobrovoljno vatrogasno društvo “Bogoljub Brezić” čiji su pripadnici stalno dežurni i spremni da intervenišu.
Iz PR službe Morskog dobra “Vijestma” su kazali da je njihov “osnovni zadatak da, u okviru svojih nadležnosti, promptno reagujemo na svaku dojavu koja može ugroziti bezbjednost građana, turista i morskog dobra, bez obzira na to da li će se naknadno pokazati da je prijava lažna ili neosnovana”.
“Dana 13. avgusta, u Službu za zaštitu i održivi razvoj morskog dobra stigla je anonimna dojava o mogućem paljenju roštiljskih vatri na Dražinom vrtu u Boki Kotorskoj. Anonimne prijave, nažalost, nisu rijetkost i nerijetko se odnose na događaje koji mogu prouzrokovati ozbiljnu materijalnu ili ekološku štetu. U takvim situacijama, naša obaveza nije procjenjivanje vjerodostojnosti prijave, već hitno reagovanje, naročito u situaciji u kojoj se država trenutno nalazi, jer eventualno ignorisanje može dovesti do posljedica većih razmjera. Na osnovu Zakona o morskom dobru, koji JP ovlašćuje da upravlja, štiti i održava morsko dobro, kao i Statuta preduzeća koji Službi za zaštitu i održivi razvoj povjerava zadatak hitnog reagovanja na prijave o radnjama koje mogu ugroziti morsko dobro, jasno je da je u konkretnom slučaju postojao pravni i operativni osnov za upućivanje plovila ka lokaciji prijave”, kazao je Milan Kovačević iz uprave MD, kako prenose "Vijesti".
Nije objasnio zašto prijavu nisu proslijedili nadležnim i mjestu navodnog paljenja vatre mnogo bližim institucijama.
“Imajući u vidu da prijava o paljenju vatre u zoni morskog dobra nosi rizik od ekološke štete i ugrožavanja imovine, procjena da se interveniše odmah, pa i brže od uobičajene dozvoljene brzine, spada u okvir ovlašćenja službe u hitnim okolnostima. Takva reakcija bila je isključivo u funkciji zaštite morskog dobra i prevencije moguće štete većeg razmjera, a ne radi privatne koristi ili komercijalnog cilja”, saopštio je on.
Na pitanje kako je moguće da su svoje službeno plovilo registrovali kao “javni plovni objekat” odnosno “Law Enforcement” plovilo, iako Morsko dobro nema nikakve zakonske nadležnosti za preduzimanje kontrola ili bilo kakvih upravnih radnji prema subjektima na moru i obali, iz tog JP-a su “Vijestima” kazali da je njihov gliser 416 BD “upisan u skladu sa zakonom i da njegov status nije rezultat bilo kakve zloupotrebe niti pokušaja izbjegavanja propisa”.
“Javno preduzeće, iako formalno nije organ državne uprave, upravlja državnom imovinom i obavlja poslove od javnog značaja na moru, uključujući hitne i operativne intervencije. Zahtjev za upis plovila kao sredstva za javne svrhe zasniva se upravo na prirodi poslova koje obavljamo, a ne na želji za sticanjem privilegovanog položaja. Nadležni organi su, nakon izvršene kontrole, utvrdili da je naše postupanje bilo u potpunosti u skladu sa zakonom, čime su demantovane sve tvrdnje o navodnim zloupotrebama”, poručili su iz Morskog dobra.
Službeni čamac je produkt hrvatskog proizvođača “RIS Marine” i vrijedan 170.000 eura. Morsko dobro ga je dobilo u novembru 2023. kao krajnji korisnik GEF-ovog projekta “Promovisanje upravljanja zaštićenim područjima kroz integrisanu zaštitu morskih i priobalnih ekosistema u obalnom području Crne Gore”, a koji kod nas realizuju Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP) i Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera. Tada je saopšteno da je riječ o plovilu “za potrebe vršenja kontrole u morskim zaštićenim područjima”. Ironično, ovo plovilo Morskog dobra se i u zvaničnim evidencijama na elektronskom trakingu vodi pod oznakom “MPA 01” i kategorisano je u grupu “Law Enforcement”, odnosno plovila koja pripadaju državnim službama što sprovode zakone na moru (policija itd.).
Morsko dobro je dan nakon što su njihovi službenici snimljeni u bahatoj vožnji službenim gliserom po Boki, saopštili da oni nisu objavljivali informacije o svojim aktivnostima prethodnog dana “želeći da se ne skreće pažnja s problema požara koji su zahvatili Crnu Goru i herojske borbe vatrogasaca da obuzdaju vatrenu stihiju koja je, nažalost, plaćena ljudskim životom”.
“Umjesto da smo svi ujedinjeni u ovim teškim danima, neodgovorni pojedinci ne samo da se ne bave svojim poslom već senzacionalističkim izjavama žele da privuku pažnju javnosti, ne libeći se iznošenja netačnih i neistinitih podataka”, saopšteno je iz te državne firme.
Međutim, elektronski traking kretanja službenog plovila 416 BD pokazuje da ono uopšte nije ni došlo do Dražinog vrta, već se, nakon što je brzinom od preko 35 čvorova “doletjelo” do Perasta, tu okrenulo i istim putem, nesmanjenom brzinom vratilo nazad prema Budvi.
Načelnik Službe zaštite i spašavanja Opštine Kotor, Maksim Mandić potvrdio je juče “Vijestima” da u srijedu nije bilo nikakve prijave loženja vatre, niti intervencije pripadnika SZS Kotor ili DVD Perast na području Dražinog vrta i da je stanje po tom pitanju na ovom području bilo potpuno uobičajeno i redovno. Isto je saopštio i komandir DVD “Bogoljub Brezić” iz Perasta, Dejan Petković koji je u srijedu čitav dan dežurao sa smjenom pripadnika tog DVD-a u Vatrogasnici u Perastu.
“Nije bilo nikakve ni prijave, ni intervencije, ni dima na Dražinom vrtu. To mogu da potvrdim jer smo mi i dronom nadgledali ovo područje, a čak smo i na tražnje kolega iz SZS Kotor izlazili na teren i odlazili dalje od Dražinog vrta do Orahovca da tamo nešto drugo provjerimo”, istakao je Petković koji je potvrdio da službeni gliser Morskog dobra nije ni doplovio do Dražinog vrta, već se okrenuo pred Perastom i vratio nazad.