Što južnije to tužnije, ovako je Starograđanin Ismet Karamanaga, prokomentarisao tvrdnju ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janka Odovića da radovi na parternom uređenju Velike skele ispod ulcinjskog Starog grada, projektovani na preko milion.
To je kazao u odgovoru na pitanje poslanika Mehmeda Zenke (DUA) - gdje su 958 hiljada navodno utrošenih na uređenju platoa ispod Starog grada.
“Sada vidimo koliko je prethodni UO Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, na čelu sa predsjednikom, bio neefikasan da ne upotrijebim neku drugu riječ. I za šta je zaista utrošeno i gdje su tih 958 hiljada eura? Prema elaboratima koje sam dobio od procjenjivača ti radovi ne vrijede više od 270-300 hiljada eura. Obećavam vam da ću ispitati cijeli postupak koliko je to u mojoj moći ali i najavljujem da će novi UO JP za prvi zadatak imati da ispita cijeli slučaj, jer je to nedopustivo”, kazao je Odović,kako prenose Vijesti.
Ocijenio je da je cijeli projekat loše projektovan.
“Imali smo veliki zastoj, jer radovi nijesu mogli biti izvođeni zbog dejstva talasa po južnom i jugozapadnom vjetru. Neko je tu omašio u planiranju, projektovanju, ali i u izradi glavnog projekta. Došlo je do zloupotreba, novac svih građana je sramno trošen”, kazao je Odović, prenose Vijesti.
Karamanaga je rekao da su Starograđani od početka bili protiv takvog uređenja Velike skele.
“Srušili su zid koji smo imali i koji nas je štitio od talasa. Sad prilikom nevremena, cijeli plato plavi i voda stiže i do džakuzija, kako zovemo Kacemu koju je takođe izgradilo Morsko dobro, odnosno zlo. Kažu da će problem plavljenja riješiti postavljanjem nekakvih ježeva. Rekao sam im neka izgrade zid kao i prije, tu su prirodne stijene, prosto je”, kazao je Karamanaga Vijestima.
Sve što je Morsko dobro radilo u Ulcinju, tvrdi, bilo je pogrešno.
Zenka je Odoviću u komentaru na odgovor kazao da se Ulcinju uvijek davalo na kašiku a uzimalo na lopatu.
Realizaciju projekta uređenja Velike skele, od samog početka izvođenja radova u oktobru 2022, prate kontroverze. Prvi rok za realizaciju projekta bio je 120 dana ali je on glatko probijen, baš kao i onaj drugi do početka lanjske sezone.
U kompaniji Erlang, koja je izvođač radova, “Vijestima” je potvrđeno da su već na samom početku izvođenja radova konstatovana značajna nepoklapanja stvarnog stanja na terenu sa izrađenim projektom, u dijelu betonske podloge šetališta.
“Rezultat konstatovanih nepravilnosti jeste prolongiranje rokova, kao i iznalaženje novog tehničkog rješenja za betonsku podlogu šetališta. U novom tehničkom rešenju, iskopani materijal sa skele može se iskoristiti”, naveli su Erlangu.
U međuvremenu, usljed jakog nevremena i velikih talasa, plato je nekoliko puta tokom ove i prošle zime, bio potpuno pod vodom.
“Vijestima” je početkom februara u Morskom dobru rečeno da je projekat već ušao u drugu fazu.
“Završena je prva faza radova na parternom uređenju Velike skele. U toku je druga faza popločavanja, nakon čega je planirano kroz Plan korišćenja finansijskih sredstava za 2024. godinu da se saniraju temelji Velike skele nakon dobijenih urbanističko-tehničkih uslova i izrade tehničke dokumentacije. Zaštita Velike skele od udara talasa će se sprovesti na način izgradnje podvodnog napera. Pretpostavka za realizaciju ove investicije je završetak izmjene i dopune DSL-a sektor 63, nakon čega će biti urađena tehnička dokumentacija, a samim tim realizovana ova investicija”, pisalo je u odgovoru JP na pitanje u kojoj su fazi radovi na parternom uređenju Velike skele i kako JP planira da zaštiti taj prostor od udara velikih talasa, pišu Vijesti.
Nijesu tada odgovorili na pitanje u vezi sa tim kada se može očekivati realizacija tog projekta.
Stiglo je odmah i reagovanje uglednog stručnjaka za hidrauliku, hidrologiju i obalne procese prof. dr Sava Petković sa Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
“Podvodni naperi ne postoje, njihova kota krune je uvijek iznad nivoa mora. Osim toga, naperi su objekti koji se pružaju upravno na pravac obale i nemaju nikakvog uticaja na redukciju visina talasa. Redukcija visina talasa mogla bi se postići izgradnjom podvodnog praga, koji bi se pružao paralelno sa vertikalnim zidom Velike skele, ali i to je upitno”, bio je izričit Petković, prenose Vijesti.
Odović je u odgovoru Zenki kazao da za partiju, koju predstavljaju završi kamenorezački radovi, ugovoreno je i opredijeljeno oko 160 hiljada eura.
“Napominjemo da prema navodima JP, uslovi za otpočinjanje kamenorezačkih radova nijesu stvoreni do danas zbog dejstva talasa po južnom i jugozapadnom vjetru. U pravcu rješenja ovog problema i realizacije ove faze investicije, JP se obratilo inicijativom za izmjenu i dopunu DSL Sektor 63 sa namjerom da se kroz planski dokument predvidi proširenje lukobrana lučice Kacema i u tom pravcu dopuni programski zadatak”, naveo je Odović, prenose Vijesti.
Dodao je da to obuhvata planiranje podvodnih inženjerskih objekata-napera za zaštitu Velike skele od udara talasa, produženje lukobrana lučice Kacema, regulisanje prilaza navozu za izvlačenje barki i planiranje izgradnje nove trafo-stanice u blizini Velike skele.
“Ministarstvo će svakako kao resorno za nadzor nad JP, pažljivo pratiti realizaciju pomenute investicije naročito imajući u vidu pojačano interesovanje javnosti kao i zbog same vrijednosti investicije”, kazao je Odović.
Projektom je pored ostalog, planirano i ozelenjivanje platoa autohtonim biljem. Karamanaga je kategotičan da je i to pogrešno.
“Koje će to bilje da preživi slanu vodu. To su besmislice”, kazao je on.
I za šta je zaista utrošeno i gdje su tih 958 hiljada eura? Prema elaboratima koje sam dobio od procjenjivača ti radovi ne vrijede više od 270-300 hiljada eura. Obećavam vam da ću ispitati cijeli postupak", kazao je Odović
Prvi granični prelaz na moru
Do sada izvedeni radovi na parternom uređenju Velike skele u Ulcinju koštali su preko 800 hiljada eura i ušli su u završnu fazu, ali se i dalje ne vide obrisi savremenog i atraktivnog prostora, kako to izgleda u idejnom pobjedničkom rješenju na tenderu koji je raspisao investitor, Morsko dobro.
Na idejno rješenje, zasad podsjećaju samo stubovi za rasvjetu.
Planirana namjena na tom prostoru, koji obuhvata ukupno 4.600 kvadrata jeste trg-pristanište sa zelenim pojasom uz stijene u podnožju Starog grada.
Uz stijene ispod Starog grada planirano je formiranje zelenog pojasa, zone sa niskim autohtonim rastinjem koje ne zahtijeva previše njege, te nekoliko stabala borova i maslina koji obezbjeđuju hladovinu i obogaćuju ambijent.
Realizacijom projekta, Ulcinj će prvi put dobiti i granični prelaz na moru.