Iz UIP kažu da se u kontejneru u Donjoj Cijevni nalazi 43 tone ljekova sa isteklim rokom upotrebe i da su u martu ove godine pisanim putem naredili apotekarskoj ustanovi da ih preda trgovcu otpada. Montefarm tvrdi da oni nijesu potpisali ugovor već Ministarstvo zdravlja
Ekološka inspekcija naložila je još u martu ove godine “Montefarmu” da ukloni više od 40 tona ljekova sa isteklim rokom trajanja iz magacina Crvenog krsta u Zeti, ali je apotekarska ustanova odbila to da uradi i uložila žalbu nadležnom ministarstvu.
Iz Odsjeka za ekološku inspekciju Uprave za inspekcijske poslove (UIP) “Vijestima” su odgovorili da su upoznati sa slučajem skladištenja ljekova sa isteklim rokom upotrebe u kontejneru, a u krugu distributivnog centra Crvenog krsta u Donjoj Cijevni, na teritoriji Opštine Zeta. Kazali su da se procjenjuje da je u kontejneru uskladišteno oko 42, 43 tone medicinskog otpada.
“Odsjek za ekološku inspekciju je u martu tekuće godine zdravstvenoj ustanovi Apoteke Crne Gore ‘Montefarm’ pisanim rješenjem naložio provjeru pomenutog otpada trgovcu otpada, privrednom društvu ili preduzetniku koje vrši sakupljanje ili obradu otpada, a koji ima dozvolu Agencije za zaštitu životne sredine”, piše u odgovoru.
Iz UIP je saopšteno i da je “Montefarm” izjavio žalbu na to rješenje Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i da je u toku žalbeni postupak.
“Vijesti” su juče objavile da se između 30 i 40 tona ljekova i medicinskog materijala sa isteklim rokom trajanja nalazi u skladištu Crvenog krsta i da nadležni još nijesu pronašli rješenje za taj otpad, niti novac za njegovo uništenje.
Iz Crvenog krsta kazali su da su ljekovi skladišteni u skladu sa ugovorom koji je zaključen sa “Montefarmom” i kompanijom “Don Ze”, koji je istekao prije više od deceniju.
“Nakon isteka ugovorenog roka o skladištenju robe, roba nije preuzeta, pa smo više od 10 godina, u stalnoj formalnoj i neformalnoj komunikaciji sa Ministarstvom zdravlja, kao garanta preuzetih obaveza, Agencijom za zaštitu životne sredine, DOO Montefarmom i drugim institucijama zaduženim za zaštitu životne sredine, oko preuzimanja predmetne robe i uništenja iste”, piše u odgovoru Crvenog krsta.
Iz “Montefarma” su, međutim, tvrdili da nemaju nikakve nadležnosti nad medikamentima koji su u magacinu Crvenog krsta i da je ugovor 2003. godine potpisalo Ministarstvo zdravlja, prenose Vijesti.
“Na osnovu člana 1 Ugovora o uskladištenju broj 01-425 iz 2003. godine koji glasi da se ‘Crveni krst Crne Gore obavezuje da primi i čuva ljekove i drugi medicinski materijal prema specifikaciji Ministarstva zdravlja i da preuzme sve potrebne mjere radi očuvanja robe u kojem je primljena’ proizlazi da “Montefarm” nema ingerencije nad predmetom Vašeg interesovanja, te samim tim nijesmo u mogućnosti da pružimo precizne informacije”, rekli su iz ustanove čiji je direktor Goran Marinović.
Kazali su i da redovno predaju na uništenje ljekove, medicinska sredstva i potrošni materijal iz njihovog skladišta, po važećoj regulativi i standardima EU.
Iz Ministarstva zdravlja “Vijestima” nijesu odgovorili zbog čega još nije pokrenut postupak povlačenja i uništenja ljekova, koliko tona tih medikamenata je van roka upotrebe, ni koliko novca je potrebno za njihovo uništenje. Iz resora kojim rukovodi Dragoslav Šćekić nijesu odgovorili ni na to da li su ti ljekovi kupljeni ili donirani, ali ni kada će biti povučeni i poslati na uništenje.
U državnom planu upravljanja otpadom za period 2015-2020. piše da još ne postoje valjani podaci o količinama medicinskog otpada koji nastaje na teritoriji Crne Gore, kao i da je veoma teško napraviti procjenu njegovog nastajanja. Tim dokumentom predložena je izrada posebnog katastra kojim bi se evidentirale količine medicinskog otpada, kako bi u budućnosti bilo moguće napraviti precizan plan za upravljanje, prenose Vijesi.
Novi državni plan za period od ove do 2028. godine je u pripremi.
Prema ranijim procjenama, količina generisanog medicinskog otpada u Crnoj Gori je 2.148 tona godišnje. Od toga je 874 tone opasnog, uglavnom infektivnog.
“Smatra se da je ukupna količina medicinskog otpada koji nastaje u Crnoj Gori na godišnjem nivou veća od navedene vrijednosti za oko 50 odsto, što znači da ona iznosi 3.496,5 tona, odnosno 874 tone opasnog medicinskog otpada godišnje”, piše u tom dokumentu.
U Crnoj Gori, kao ni na prostoru bivše Jugoslavije, ne postoji postrojenje za obradu farmaceutskog, hemijskog i nuklearnog otpada, već ga barska kompanija “Hemosan” izvozi u zemlje EU, najčešće u Austriju. Na osnovu ugovora o koncesiji, i kompanija “EkoMedika” zadužena je za sakupljanje, transport i obradu medicinskog otpada. Taj medicinski otpad uništava se, odnosno obrađuje, u postrojenjima izgrađenim u Podgorici i Beranama.
Zakonom o upravljanju otpadom propisane su novčane kazne za odgovorne osobe od 30 do 2.000 eura, a za kompanije i ustanove od 1.000 do 40.000 eura. Za pravna lica predviđene su kazne i do 40.000 eura, ukoliko se, na primjer, ne vodi evidencija o količini i vrsti otpada ili se opasni otpad miješa sa ostalim.