Izvještaj razmatra prošlu 2022.godinu, a tiče se ljudskih prava i sloboda.
Crnogorske institucije su prošle godine bile pogođene političkom nestabilnošću i tenzijama unutar vlasti, što je zaustavilo procese donošenja odluka i sprovođenje reformi, navodi se u godišnjem izvještaju EU o ljudskim pravima i demokratiji i svijetu, pišu Vijesti.
"Glavna pravosudna tijela, uključujući Ustavni sud, nastavila su da rade u nepotpunom sastavu zbog nesposobnosti parlamenta da izabere nove članove, čime se narušava njihovo pravilno funkcionisanje", piše u izvještaju za 2022. godinu, u dijelu koji se odnosi na Crnu Goru.
Dodaje se da su u 2022. godini, politička posvećenost vlasti strateškom cilju integracije u EU i njihova ambicija da napreduju u pregovorima o pristupanju na osnovu kontinuiranog napretka u refromama, dosljedno navedeni kao ključni prioritet zemlje.
"Međutim, godinu su obilježile stalne političke napetosti, polarizacija, izostanak konstruktivnog angažmana između političkih partija i neuspjeh u postizanju konsenzusa o ključnim pitanjima od nacionalnog interesa, što je uzrokovalo pad dviju podijeljenih vlada na osnovu izglasavanja nepovjerenja", navedeno je u izvještaju.
Ocijenjeno je da je, kada su u pitanju ljudska prava i demokratija, zakonodavni i institucionalni okvir uglavnom uspostavljen i u širem smislu usaglašen s relevantnim međunarodnim i evropskim standardima.
"Međutim, potrebni su dodatni napori kako bi se ostvarila njegova puna primjena", poručuju iz EU.
Kako navode, povećana politička i društvena polarizacija i podjele posebno su uticale na najugroženije grupe u društvu (uključujući Rome i Egipćane, osobe s invaliditetom, LGBT), koje su sve više bile izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje.
"Povećan broj femicida s nedovoljnim postupanjem vlasti, javno iskazana mizoginija, nasilje zasnovano na rodu i nasilje nad djecom ostaju ozbiljna briga. Crnoj Gori je potrebno unapređenje njenog pravnog i institucionalnog okvira kako bi se povećala zaštita od porodičnog nasilja, diskriminacije, zločina iz mržnje i govora mržnje", poručuju iz EU, a prenose Vijesti.
U Izvještaju se navodi da Crna Gora mora da obezbijedi pristup pravdi i ostvarivanju prava u administrativnim i sudskim postupcima, posebno za ugrožene grupe.
"Što se tiče slobode izražavanja, Crna Gora je unaprijedila svoj pravni okvir za zaštitu novinara i drugih medijskih radnika, usvajanjem seta amandmana na Krivični zakonik koji predviđaju strože kazne u slučajevima nasilja nad njima", piše u izvještaju