Pomoćnik direktora Fonda za zdravstveno osiguranje upoređuje nešto što se ne može porediti, kazao je u izjavi za Standard bivši direktor FZO Sead Čirgić.
Takođe, on navodi da izgleda da se u FZO misli da je sav rast potrošnje ljekova prouzrokovan koronavirusom, što, tvrdi Čirgić, nije tačno. Brojni su faktori koji utiču na rast potrošnje i za očekivati je da će i u budućem periodu rasti.
Podsjetimo, pomoćnik aktuelnog direktora Fonda Vladimir Obradović, za RTCG je kazao da na dan 30.11.2021. ukupan dug Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore iznosi 43 miliona eura.
”A onda te obaveze “slučajno” upoređuje sa ukupnim obavezama, znači dospjelim i u dospjeću, uključujući i kapitalne investicije sa dospjećem od 5 godina, od 31.12.2020. godine. Dakle, upoređuje nešto što se ne može porediti. Javnosti radi i poređenja radi ukupne dospjele obaveze Fonda na 31.12.2020. godine, iznosile su 20 miliona eura. Znači da su ukupne dospjele obaveze na 30.11.2021. od 43 miliona eura, u odnosu na 31.12.2020, veće za 23 miliona eura ili za čak 115%”, objašnjava Čirgić za Standard.
Opet, poređenja radi i javnosti radi, kako je kazao Čirgić, obaveze FZO su se u periodu 2016-2020. godine održale na istom apsolutnom nivou, a u relativnom one su padale i na kraju 2020. godine, i dospjele čine svega 6,5% tekućeg budžeta FZO.
”U svakom slučaju dobro je da je FZO izašao sa ovim podacima, jer time potvrđuje ono što tvrdim da Ministarstvo finansija pokušava da sakrije neodrživost predloženog budžeta, demantuju Državnog sekretara MF, i dobro je što se konačno može očekivati njihova reakcija. Bez reakcije MF iznos ukupnih neizmirenih obaveza (dospjelih i u dospjeću) sada je već sasvim jasno premašiće 80 miliona eura”, kazao je Čirgić za Standard.
Međutim, ono što nije dobro, dodaje on, što smo mogli čuti od strane menadžmenta FZO u više navrata, a što predstavljaju kao najveći rezultat u ovoj godini od kojeg se očekuju puni benefiti u narednoj, jeste pad potrošnje ljekova zbog manjeg broja apoteka u sistemu.
”To su pogrešna razmišljanja kao i očekivanja da je potrošnja trebala biti manja zbog vakcinacije protiv Kovida, jer izgleda da se u FZO misli da je sav rast potrošnje ljekova prouzrokovan Kovidom, što nije tačno. Brojni su faktori koji utiču na rast potrošnje i za očekivati je da će i u budućem periodu ona rasti, i ako ne bude Kovida. Takođe, čudno je razmišljanje da će se smanjiti potrošnja ljekova smanjenjem broja apoteka u sistemu. Smanjuje se samo dostupnost zdravstvene zaštite. Manji broj apoteka ne znači manji broj recepata. Ljekari propisuje recepte, apoteke-farmaceuti izdaju lijek. Nisu manji troškovi za FZO ako lijek izda Montefarmova apoteka, trošak je isti da se ne bi stvarala slika da je lijek kod Montefarma besplatan”, zaključio je Čirgić za Standard.