Nije realno očekivati treći rebalans državnog budžeta do kraja godine, saopšteno je iz Ministarstva finansija.
Iz Ministarstva finansija su Pobjedi kazali da svi makroekonomski indikatori ukazuju na snažniji rast ekonomije, koji će se, prema njihovim riječima, odraziti i na stabilnu naplatu prihoda do kraja godine.
Prvi rebalans budžeta bio je u martu, a drugi u julu.
“Donošenjem fiskalne strategije, rashodna strana budžeta je stavljena pod kontrolu. Zakonom je definisano da se tekuća potrošnja finansira iz izvornih prihoda, dok su sredstva u okviru kapitalnog budžeta za projekat auto-puta, koji je ujedno i najveći, već obezbijeđena", ukazali su iz Ministarstva.
Istovremeno, kako su dodali, uspješnim izlaskom na međunarodno tržište obveznica i dobijanjem garancije Svjetske banke pod veoma povoljnim uslovima obezbijeđena su sredstva za refinansiranje duga, finansiranje deficita i stvaranje rezerve.
"Na osnovu svih ovih razloga, nije realno očekivati još jedan rebalans budžeta do kraja godine”, naglasili su u Ministarstvu.
Vlada će, kako su kazali, nastaviti sa daljim sprovođenjem mjera fiskalne politike usmjerenih na dodatno jačanje fiskalne stabilnosti, kao i sprovođenjem strukturnih reformi.
Najnoviji izvještaj pokazuje da je u julu tekuće godine zabilježen suficit budžeta u iznosu od 17 miliona eura.
Taj suficit rezultat je više naplate prihoda i nižih izdataka budžeta u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
“Prihodi budžeta u julu iznosili su 160,5 miliona eura ili 3,6 odsto bruto društvenog proizvoda(BDP), što je u odnosu na jul prošle godine više za 14,6 miliona", rekli su iz Ministarstva ističući da su sve kategorije poreskih prihoda zabilježile rast.
Prema njihovim riječima, naplata PDV-a veća je za 12,1 milion eura, a porez na dobit i doprinosi su takođe zabilježili rast od 1,8 miliona i 1,3 milion eura respektivno.
"Izdaci budžeta u juluiznosili su 143,6 miliona eura ili 3,2 odsto, što je u odnosu na isti mjesec prethodne godine niže za 2,2 miliona ili 1,5 odsto, prvenstveno zbog nižeg izdvajanja sredstava po osnovu prava iz oblasti socijalne zaštite i niže otplate obaveza iz prethodnog perioda”, objasnili su u Ministarstvu finansija.
Monstat će, kako su kazali, 30. septembra objaviti rezultate obračuna kvartalnog BDP-a.
“Nakon toga će Ministarstvo finansija izraditi makroekonomske i fiskalne projekcije do kraja tekuće godine, koje će biti sastavni dio Zakona o budžetu za 2019. Tek nakon dobijanja podataka o makroekonomskim agregatima, bićemo u mogućnosti da procijenimo kretanje fiskalnih parametara do kraja godine”, pojasnili su iz Ministarstva finansija.
Na pitanje koji su potencijalni rizici, iz tog resora su kazali da su i oni markirani.
“Potencijalni rizici koji se mogu negativno odraziti na javne finansije do kraja godine su promjena dinamike realizacije investicionih projekata, nesprovođenje mjera fiskalne konsolidacije u planiranom obimu, eventualno povećanje sive ekonomije na tržištu duvanskih proizvoda, kao i potencijalno povećanje cijene auto-puta za deset odsto”, naveli su iz Ministarstva finansija.