Da li je održavanje zgrada za naše uslove preskupo?
U velikom broju stambenih zgrada u Crnoj Gori nijesu formirani organi upravljanja kao što to nalaže Zakon o održavanju stambenih zgrada. Neodgovorno ponašanje vlasnika stanova uglavnom je posledica starih navika, iako su još otkupom stanova i promjenom zakona sve obaveze vezane za održavanje stambenih zgrada prešle u nadležnost vlasnika stanova. Sam zakon, čini se, nije u potpunosti zaživio i to u svojim najvažnijim odredbama - investicionom održavanju zgrada, uvođenju upravnikai kažnjavanju. Ljudi i dalje misle da je održavanje zelenila na parceli zgrade kao i smeće oko nje nadležnost komunalnog preduzeća, a da samu unutrašnjost zgrade treba da održavaju po ličnom nahođenju i po dogovoru.
Sve formulare kao i informacije vezane za formiranje organa upravljanja u stambenim zgradama možete naći na sajtu Agencije za stanovanje (ASPG), a nakon registracije Skupštine stanara i otvaranja računa u banci stanari (odnosno zgrada) mogu poslovati sa drugim pravnim licima a da se sve odvija kako nalaže zakon.
Prema zakonu, vlasnici stanova, poslovnih prostora, garaža i drugih objekata u sklopu jedne stambene zgrade dužni su da formiraju skupštinu stanara i imenuju upravnika (ulaza ili cijele zgrade) i ugovorom definišu prava i obaveze svakog kako bi se na adekvatan način upravljalo zgradom. Skupštinu stanara (vlasnika) mogu formirati 51% vlasnika, ili jedan više od polovine. Ukoliko vlasnici stanova ne mogu da se dogovore ili ne žele sami da formiraju skupštinu to za njih mogu učiniti agencije koje mogu imenovati i upravnika.
ŠTA RADI AGENCIJA
Agencija dakle može voditi sve pravne poslove i ujedno biti angažovana na kompletnom ili djelimičnom održavanju zgrade. U njihovu nadležnost spada održavanje higijene ulaza i okoline zgrade, održavanje rasvjete i sitne popravke. Za radove kao što su opravke liftova, izrade fasada i sl, agencija može konaktirati Agenciju za stanovanje i umjesto stanara pronaći najpovoljniju ponudu. Ove usluge plaćaju stanari, a pojedine agencije su voljne i da kreditiraju neke radove, naravno ako stanari redovno uplaćaju novac na zajednički račun sa kojeg se naplaćuje agencija. Treba napomenuti da agencija uzima samo dio novca koji se uplaćuje, a preostala sredstava stanari mogu koristiti u druge zajedničke svrhe.
Zgrade koje koriste usluge agencija zaista blistaju.
"Na početku je postojao otpor prema agencijama, naročito starijih vlanika etaznih jedinica, zbog još jedne dažbine koja mora da se plaća, ali nakon što je ulaz potpuno sređen, skoro svi su prihvatili", kaže jedan od upravnika zgrade u Ulici 4. jula.
"KO ĆE TO DA PLATI"
Minimum troškova održavanja koju su stanari dužni da mjesečno uplaćuju na zajednički račun iznosi 20 centi po metru kvadratnom korisne stambene površine i poslovnog prostora i 10 centi garažnog prostora. Ova cifra može biti i veća ako se vlasnici stanova tako dogovore. Međutim, dogovora obično nema.
Stanari zgrade u Ulici Radosava Burića na Zabjelu nisu angažovali agenciju, a nisu ni formirali skupštinu stanari ni imenovali upravnika. Iako plaćaju "čišćenje ulaza" tri eura mjesečno, čak i ta naplata ide teško, a šta tek reći na činjenicu da bi agenciji trebali uplaćivati od 8 do 18 eura mjesečno.
"Ideja je dobra, ali da živimo u Švedskoj", rekla nam je jedna ogorčena stanarka koja bi održavanje plaćala 12 eura. Ona kaže da ne želi godišnje da daje jednu mjesečnu penziju na održavanje ulaza.
"Cijena je previska, sve preko 5 eura za mene je neprihvatljivo, a ako ostali stanari ipak prihvate ponudu agencije, ja neću plaćati 12 već 5 eura", kaže i dodaje da je brine činjenica da sredstva mogu biti skinuta sa njenog računa i najavljuje da "tako nešto neće dozvoliti".
Problem prave i podstanari koji tvrde da održavanje treba da plati vlasnik stana ili da im taj novac ne bude uračunat u rentu, dok vlasnici stanova izdatih u zakup kažu da bez obzira što se sama zgrada pa i njihovi stanovi čuvaju održavanjem, podstanari koji tu žive treba da snose barem osnovne troškove.
Ima i onih koji su voljni da plate održavanje, ali pod uslovom "da plaćaju svi".
"Iako je 14 eura dosta novca, hoću da platim, ali pod uslovom da svi plaćaju i da se zna neki red. Mi već plaćamo čistačicu tri eura, mislim da koji euro više ne utiče mnogo na kućni budžet, a zgrada bi bila mnogo čistija", rekla stanarka koja je na kraju ostala u manjini.
SAM SVOJ GAZDA
Za one koji misle da je angažovanje agencije preskupo, a ipak bi željeli da njihove zgrade budu uredne, postoji rješenje. Stanari mogu na zajednički račun uplaćivati novac, a onda samostalno angažovati firme koje će održavati zgradu ili vršiti popravke. U svemu mogu zatražiti i pomoć Agencije za stanovanje (ona inače sarađuje i sa privatnim agencijama) koja će sufinansirati 50% potrebnih sredstava za pojedine vrste radova pod uslovom da zgrada ima formirane organe upravljanja. U ovakvoj organizaciji uštedi se dio novca koji bi uzela privatna agencija, ali je najveći problem pronaći upravnika koji bi se na pravi način posvetio vođenju zgrade.
KAZNE ZA VLASNIKE STANOVA, ALI I UPRAVNIKA
Za nepoštovanje Zakona o stanovanju i održavanju stambenih zgrada predviđene stroge kazne, koje se kreću od 500 do 2.000 eura za pravno i od 30 do 2.000 eura za odgovorno lice u pravnom licu i fizičko lice. Kaznu će, na primjer, platiti etažni vlasnici ako nijesu organizovali organe upravljanja stambenom zgradom ili nijesu otvorili zajednički račun.
Kazna sljeduje i etažnog vlasnika koji ne uplaćuje mjesečnu akontaciju za održavanje, kao i upravnika ako nije obezbijedio obavljanje hitnih radova na zajedničkim i posebnom dijelu stambene zgrade. Upravnik će biti kažnjen i ako ne vodi evidenciju o sredstvima namijenjenim održavanju stambene zgrade i ne podnosi izvještaj o korišćenju sredstava Skupštini etažnih vlasnika jednom godišnje.