Povodom 43 godine rada MTF-a, danas je u svečanoj sali Tehničkih fakulteta, održana panel diskisija na temu usklađivanja visokog obrazovanja i potreba tržišta rada u inženjerskim disciplinama.
Panel diskusiji prethodilo je svečano uručivanje diploma svršenim studentima. Dodijeljena je jedna master, 53 specijalističkih i 64 bečelor diplome.
Nakon ove svečanosti, uslijedila je panel diskusija „Usklađivanje visokog obrazovanja i tržišta rada u oblastima tehnologije, metalurgije i zaštite životne sredine“.
Prisutnima prvo se obratila dekanica MTF-a prof. dr Mira Vukčević, koja je ujedno bila i moderator diskusije. Ova diskusija, kazala je dekanica MTF-a prof. dr. Mira Vukčević, samo je početak budućih rasprava na temu današnjeg panela o usklađivanju visokog obrazovanja i tržišta rada, koji je dio projekta "Reforma studijskih programa na MTF-u u skladu sa potrebama modernog obrazovanja u oblasti tehnologija, materijala i zaštite životne sredine REM - MTF".
Panelisti su govorili o iskustvima iz svojih sredina, o pitanjima praktične nastave, o komunikaciji sa industrijskim sektorom, rješavanju pitanja koja tište industriju kroz primijenjeni koncept istrazivanja. Govorili su o ranom uvođenju studenata u realnu problematiku i rješavanju konkretnih pitanja.
Na važnost povezanosti industrije i obrazovanja u reformi studijskih programa ukazao je i prof. dr Željko Kamberović iz Beograda. "Fakultet treba da nađe svoju nišu, da razvija te oblasti, ne zapušta naučnu oblast i gradi tradiciju, a MTF je ima, pa treba nastaviti tim putem", savjetovao je prof. dr Kumburović.
Prof. dr Boštjan Markoli iz Ljubljane smatra da je osnova svega očuvana privreda i da "ako nema privrede onda nema smisla obrazovati nekoga za to". Takođe, rekao je da je potrebno da se promjene u studijskim programima rade svake godine, kao što je to slučaj u Sloveniji. Sadržaj predmeta se mora mijenjati u skladu sa razvojem tehnologija i potreba tržišta. On je kazao da su u Sloveniji probali pratiti promjene poslovnih modela kontaktom sa velikim firmama. "Ponekad bi nas privreda direktno kontaktirala i rekla nama treba to i to, ta i ta znanja inženjeri treba da imaju. Uključili smo u industriju u konsultacije povodom promjena programa i te konsultacije su trajale oko dvije godine u kojima su nas predstavnici industrije savjetovali šta oni misle o tim programima, da li sadrže znanje koje će inžinjeri dobiti a da to industriji treba".
Dr Mladen Perazić, predstavnik Privredne komore rekao je da poslodavci i sistem obrazovanja se gledaju kao dva suprotna kraja i čeka se ko će kome da priđe. Poslodavci očekuju od sistema obrazovanja gotovu radnu snagu koja je odmah upotrebljava, koja može da radi a sa druge strane obrazovni sistem daje dosta teorije i očekuje da svršeni visokoškolci treba da uče i na radnom mjestu.
Drašković Ljiljana HR manager Toš Čelika Nikšić poručila je da je ono što je neophodno sa modernizacijom tehnologije i opreme jesu ljudi, da ništa ne može da se uradi bez ljudi. "Prioritet su inžinjeri metalurgije koji su spremni da uče, potrebno je da se intezivira saradnja sa fakultetom, a to bi se prije svega odnosilo na činjenicu da Toš čelik daje stipendije trojici najboljih studenata sa ovog fakulteta", poručila je ona.
Izvršni direktor KAP-a Nebojša Dožić govorio je o očekivanjima poslodavaca od današnjih svršenih visokoškolaca. "Poslodavac ne može da očekuje da dođe spreman student i da je on već gotov i da nema od njega troška. Imamo puno poslodavaca koji to traže od završenih studenata a to je nemoguće. Kako smo mi nekada radili, od početnika, tako se sad radi u inostranstvu,a mi želimo odmah ovdje da imamo stručnjaka za 300 eura. To jednostavno ne može."
Na kraju panel diskusije, Goran Bubanja predstavnik Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, iznio je statističke podatke. Naglasio je da najpotrebnije uskladiti ponudu i potražnju.