"Nezaposlenost, strah od gubitka posla, nesigurni oblici rada i sve veći zahtjevi koji se postavljaju pred radnike, i to za veoma niske plate, prouzrokuju svakodnevni stres koji i te kako ostavlja traga"
Pravilnik o utvrđivanju profesionalnih bolesti iz 2004. godine trebalo bi revidirati zbog daljeg usaglašavanja sa Evropskom listom profesionalnih bolesti i evropskim kriterijumima, ocijenjeno je iz Unije slobodnih sindikata.
Kako smatraju, neophodno je sačiniti registar profesionalih oboljenja i stres definisati kao jedno od njih.
Kako je Pobjedi kazala pravna savjetnica u Uniji Ivana Mihajlović, USSCG već je uputila dopis Udruženju psihijatara sa molbom da na sastanku te asocijacije otvore pitanje stresa na radnom mjestu i njegovog uticaja na život i rad zaposlenih.
Mihajlović je kazala da Unija od Udruženja očekuje da uputi zvaničnu inicijativu da se Pravilnikom o utvrđivanju profesionalnih bolesti stres definiše kao profesionalna bolest i prepoznaju radna mjesta, odnosno poslovi, na kojima se ova bolest najčešće javlja.
„Ovo iz razloga što smo svjedoci da visoka i dugoročna nezaposlenost, strah od gubitka posla, nesigurni oblici rada, borba za opstanak u vrijeme krize i sve veći zahtjevi koji se postavljaju pred radnike, i to za veoma niske zarade, prouzrokuju svakodnevni stres koji i te kako ostavlja traga na zaposlene“, objasnila je ona za Pobjedu.
Kako je navela, alarmantno je veliki broj zaposlenih koji su imali zdravstvene probleme usljed stresa i pored činjenice da, prema saznanjima USSCG, ne postoje statistički podaci o tome. Ona je kazala i da su pitanja zaštite i zdravlja na radu u fokusu interesovanja USSCG, a to bi trebalo da bude i jedna od primarnih tema kojom se bave nadležne institucije sistema, ali prvenstveno poslodavci.