Kompanija BT International, švajcarskog biznismena Hajnriha Tometa, uskoro će postati većinski vlasnik fabrike mojkovačke fabrike Tara Aerospace and Defence Products, pokazuju podaci Centra za istraživačko novinarstvo.
Svjetski mediji i istraživačke novinarske mreže i Amnesty International navodili su da je Tomet optuživan za šverc oružja i da je bio na listi američkog State Departmenta za nadzor mogućih ilegalnih trgovaca oružjem. Iz cnogorskog Ministarstva ekonomije kazali su da na osnovu provjera nije konstatovalo da se protiv navedenog lica vodi postupak, niti da je pravosnažno osuđivan.
Tomet je ranije negirao umiješanost u bilo kakve nelegalne radnje, u vezi sa prodajom oružja, tvrdeći da su to podmetanja konkurencije.
BTI je udio u bivšoj fabrici "4. novembar" kupio 2007. Za skoro 13 puta manju cijenu od nominalne, dvije godine nakon što je Tomet poslao pismo da je zainteresovan zabivše preduzeće Saveznog ministarstva odbrane koje je 2003. preuzela Vlada Crne Gore i izvela ga iz stečaja.
BTI je 4. novembra 2005. u pismu o namjerama predložio podjelu fabrike na dvije - vojni i civilni program, što je uprava ekspresno odobrila, da bi 10. naredne godine dvije firme bile upisane u registar. Savjet za privatizaciju mjesec kasnije donosi odluku o privatizaciji obje kompanije, a na javni poziv punudu dostavlja samo BTI.
Nakon prihvatanja ponude 21. septembra 2006. i pregovora, ugovor o prodaji akcija potpisan je 31. jula 2007, a kupac je preuzeo upravljanje 26. decembra 2007. Za akcije u obje fabrike platio je 131 hiljadu EUR i obavezao se da investira ukupno 6,4 miliona. U tom trenutku nominalna vrijednost prodatih akcija iznosila je 1,7 miliona eura.
Od vojnog dijela fabrike formirana je Tara Aerospace and Defence Products, a od civilnog dijela Tara Precision Works. BTI je u obje kompanije kupio po 31,8 odsto akcija. U civilnoj je bio pojedinačno najveći akcionar, dok je u vojnoj Vlada imala 34 odsto akcija.
Međutim, u obje kompanije predsjednik borda direktora je Hajnrih Tomet.
Savjet za privatizaciju je u martu 2012. konstatovao da je kupac ispunio obaveze o visini investicija, ali da je ostao dužan milion EUR za poreze i doprinose iz prethodne godine, što je bio uslov za zatvaranje ugovora i da mu Vlada prepusti zadržani dio akcija. Investitor je tada imao i 20 zaposlenih manje nego što je bilo predviđeno ugovorom.
Ministarstvo finansija je 31. maja prošle godine donijelo dva rješenja kojim se za Tara Precision Works odobrava plaćanje poreskog duga od 1,21 milion EUR na devet rata a za Tara Aerospaceand Defence Products od 254 hiljada na 12 rata. Zbog neispunjavanja zahtjeva tada je investitoru Vlada blokirala raspolaganje sa po 14,8 odsto akcija u obje kompanije.
Na pitanje da li je investitor platio ove dugove, iz ministarstava ekonomije i finansija je odgovoreno da je ovim protokolom bilo predviđeno garantovanje mjenicama za obezbjeđenje plaćanja poreskih obaveza i da su one izmirene.