Površine pod žitaricama, obuhvaćene proljećnjom sjetvom na području Podgorice, veće su za 16,5 odsto u odnosu na prošlu godinu, čime je područje glavnog grada po zasijanim površinama dostiglo četvrto mjesto u odnosu na ostale opštine.
„Kada se saberu ratarske (324ha) i povrtlarske kulture (176,4ha), prvi put se preskočila brojka od 500 hektara, i to onih koji su u režimu subvencija“, piše u saopštenju Ministarstva.
Ivanović je, dodaje se, zadovoljan zbog rasta površina pod ratarskim i povrtarskim kuluturama na prostoru Podgorice.
„Prošle godine pod ratarskim kulturama nalazilo se 278 hektara, a ove 324, što je rast od 16,5 odsto. Dodamo li površine pod povrtaskim kulturama, dobijamo preko 500 hektara koje se nalaze u režimu subvencija“, rekao je Ivanović.
To je, smatra on, dobar rezultat.
„Ali, moramo ići dalje i postaviti nove ciljeve. Osvojili smo 500 hektara, hajde da cilj za narednu godinu bude 550 hektara. Hajde da nastavimo rast za narednih 10 odsto“, poručio je Ivanović.
Prema podacima koje je obradilo Ministarstvo poljoprivrede, kada je u pitanju proljećna sjetva, najveće površine pod ratarskim i povrtarskim kulturama nalaze se u Bijelom Polju (599 hektara), Pljevljima (587) i Rožajama (506).
„Sa 500,4 hektara Podgorica se nalazi na četvrtom mjestu, s tim što Podgorica, prije svega zbog klime, prednjači u povrtarskim kulturama“, saopštili su iz Ministarstva.
Ivanović je pojasnio da je riječ o 500 hektara koji su u sistemu subvencija, ali da su zasijane površine i veće, jer postoje vlasnici koji nisu ispunili sve uslove da dobiju subvencije.
On je dodao da je broj individulanih korisnika subvencija na prostoru opštine Podgorica za 23 manji u odnosu na prošlu godinu i pojasnio da postepeno dolazi do ukrupnjivanja površina koje se obrađuju.
„Podsjetiću da smo od ove godine predstavili nove procedure koje su malo zahtjevnije i koje očigledno jedan dio poljoprivrednih proizvođača nije uspio da ispuni. Ispunjenje procedura je bitno, prije svega iz razloga veće posvećenosti Ministarstva pitanjima bezbjednosti hrane i postepenog poboljšanja standarda proizvodnje koje nameće proces pridruživanja Evropskoj uniji“, kazao je Ivanović.
Kako je dodao, Ministarstvo je obezbijedilo subvencije za gorivo za sve poljoprivredne proizvođače, ponudilo podršku osiguranju usjeva i objekata, i na kraju, kroz mjere Agrobudžeta, utvrdilo podršku za povrtarske i ratarske kulture.
„Dakle, svi koji su posvećeni razvoju pljoprivrede, imaju podršu Ministarstva i Vlade” zaključio je Ivanović.
Oni su kao dobar primjer ispunjavanja očekivanja u smislu unapređenja proizvodnje naveli porodicu Novaković koja unazad nekoliko godina konstatno povećava površine pod zasadima žitarica, nabavlja novu mehanizaciju, smanjuje troškove proizvodnje, planira nova ulaganja u cilju postizanja još veće konkuretnosti.
Ove godine, Novakovići su posijali 80 hektara, uglavnom raži, zatim pšenice i kukuruza.
Novaković je kazao da je iz ove godine zasijane površine veće za oko 20 odsto, i da nema problema sa plasmanom žitarica u domaćim mlinovima.
On je ove godine nabavio dva nova kombajna, a za naredne planira nabavku velikog traktora, izgradnju mini sušare, silosa i druge opreme i objekata.
„Vrijeme svakako neće uticati na kvalitet, pretpostavljamo da hoće jednim dijelom na prinose“, istakao je Novaković.
On je najavio da će svoje proizvode ponuditi tržištu, udruženo sa par kolega iz Zete, takođe većih proizvođača.
Navodi se da je uticaj vremenskih uslova na kvalitet i prinose bila jedna od tema razgovora.
Ivanović je još jednom pozvao sve poljoprivredne proizvođače da razmišljaju o mjerama osiguranja, i da podijele rizik poslovanja.