Slobodarski Kolašin će od danas biti bogatiji za još jedno značajno umjetničko djelo, kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na otkrivanju spomenika Starcu Miliji u Kolašinu.
“Otkrivamo spomenik Starcu Miliji čije je ime simbol za veličanstvene stihove usmene literature kod Crnogoraca, ali i na mnogo širim prostorima. Njegovo djelo je odraz života herojske Crne Gore, što je trajna odrednica njenog hiljadugodišnjeg postojanja. Zemlje neustrašivih ratnika i mnogih znanih i neznanih pametara. Časno ime Crne Gore ovjekovječeno je i posebnim darom onih velikana koji su stvarali i očuvali naše bogato kulturno nasljeđe, kao što je bio Starac Milija iz Kolašina. Pjesnik homerovske snage, tvorac nezaboravnih pjesama kroz čiji glas progovara ne samo Crna Gora jednog vremena, nego i sama epoha u kojoj su nastajale”, kazao je Đukanović.
Kako je dodao, usmena književnost utemeljena je kao važna kulturna tradicija, i odraz kolektivnog duha jednog naroda.
“Starac Milija je svojim prepoznatljivim kazivanjem pjesama, ugradio lično i narodno književno iskustvo u pjesme koje je saopštio Vuku Karadžiću, učinivši ih samim vrhom epske poezije. On se do danas prepoznavao po pjesmama “Ženidba Maksima Crnojevića” ili “Banović Strahinja”… A od danas, zahvaljujući i ovome spomeniku, te će se izuzetne pjesme narodne epike prepoznavati po Starcu Miliji. Pjevao on o Maksimu Crnojeviću, o Banović Strahinji, Leki Kapetanu ili Miliću Barjaktaru – to u njemu i kroz njega progovara Crna Gora, jedinstvenom ljepotom leksike južnoslovenskih naroda i izrazitim etičkim principom, kome se pandan može naći samo u antičkoj drami”, navodi Đukanović.
Izvor: Predsjednik Crne Gore Izvor: Predsjednik Crne Gore“Nimalo slučajno, Starac Milija je zaokružio svoj opus pjesmom o državotvornoj dinastiji Crnojevića, iz čije je štamparije proistekao “Oktoih”, najznačajnije blago crnogorske baštine – prva štampana ćirilična knjiga u Južnih Slovena. Tom pjesmom ispisana je i sudbinska okrenutost Crne Gore Zapadu, Veneciji, u kojoj je nabavljena štamparska presa koja će Crnu Goru učiniti jednom od prvih evropskih država u kojoj su se u državnoj štampariji štampale važne bogoslužbene knjige, samo 40-ak godina pošto je iz Gutenbergove štamparije izašla Biblija”, ističe Đukanović.
Nije, dodaje, bilo potrebno kazati brojne pjesme da bi se stekao status književnog autoriteta.
“Bilo je dovoljno četiri ili pet da bi se pokazala sva raskoš jedne kulture, koja je svoju pismenost izbrusila u usmenoj tradiciji, i dostigla vrhunac u djelu Njegoševom, čiji je savremenik bio i Starac Milija. Kazao je on malo pjesama, ali je tim pjesmama rekao mnogo. Kroz dramu pojedinca, umio je da opjeva i sudbinu države i društva”, kazao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, individualni talenat Starca Milije naša je tradicija, jer kroz njega je progovorio duh crnogorskog naroda.
“Uz gusle je ispjevao Crnu Goru koja nije bila samo poprište stalne borbe za slobodu, nego i zajednica velikih ličnih priča i sudbina. Zato je on tako veliki pjesnik-pjevač. Danas opštinska vlast, prema ideji prof. dr Novaka Kilibarde, koji je posvećenički otkrivao slojeve stvaralačke ličnosti Starca Milije i koji se postarao da ga vrati Kolašinu i opiše Crnom Gorom – a u izuzetnoj izradi kolašinskog i crnogorskog umjetnika Miodraga Šćepanovića, koji je otvorio evropske kapije umjetnosti – podiže ovaj spomenik kao autentično kolašinsko svjedočanstvo o stvaralačkom geniju Starca Milije. I isto tako svjedočanstvo civilizacijskog uzdizanja savremene Crne Gore, koje ostavljamo u nasljeđe generacijama koje dolaze. Neka ovaj spomenik, kao što su nekad bile gusle i pjevanje uz njih, bude mjesto susreta i razgovora Kolašinaca, kao i poklonika istinske umjetnosti i slobodarstva koji će u ovaj grad dolaziti”, poručuje Đukanović.