U AKCIJI "KLAP"

PODIGNUTA OPTUŽNICA PROTIV 19 ČLANOVA KRIMINALNE ORGANIZACIJE: OŠTETILI DRŽAVNI BUDŽET ZA VIŠE MILIONA EURA

Autor Jovana Raičević Izvor Standard

Specijalno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Danilovgrađanina Dejana Lakića i još 18 osoba koje se terete za pripadništvo kriminalnoj organizaciji koja je malverzacijama državnu kasu olakšala za milionske iznose, saopšteno je iz Višeg suda, prenosi Standard.

Izvor: MONDO/Nikoleta Vukčević

Pored Lakića na optužnici su Ivan Vuković, Radomir Karadžić, Dragoslav Lakić, Bojan Bošković, Danijela Bošković, Tihomir Lakić, Vlatko Ražnatović, Radovan Terzić, Miloš Radulović, Nebojša Bulatović, Igor Ulićević, Elmir Kapetanović, Željko Filipović, Željko Vukmirović, Petar Radović, Miroslav Ćosović, Slaven Mihailović, Vladimir Miraković i devet pravnih lica, navodi Standard.

Specijalno državno tužilaštvo je u optužnici na 155 strana ponudilo dokaze protiv ovih optuženih da su u periodu od 2013. do 2019. godine u okviru kriminalne organizacije počinili produženo krivično djelo utaja poreza i doprinosa putem pomaganja.

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva krajem maja i jula 2019. godine izvedene su akcije hapšenja osumnjičenih u predmetu ,,Klap“. Lisice na ruke tada su stavljene Bojanu Petričeviću i Saši Jokiću koji se nijesu našli na ovoj optužnici, naglašava Standard.

Lakić je tada izbjegao hapšenje i još uvijek je nedostupan crnogorskim organima gonjenja koji su za njim, sredinom avgusta 2019. godine, raspisali međunarodnu potjernicu.

Podsjetimo, Specijalno državno tužilaštvo u okviru akcije ,,Klap“, koju je pokrenulo u maju 2019. godine, tereti više osoba, među kojima je i Lakić, da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, krivično djelo utaja poreza i doprinosa i krivično djelo prouzrokovanje lažnog stečaja.

Sedam dana nakon što su crnogorske vlasti rapisale potjernicu za Lakićem on je uhapšen u Beogradu i tada mu je određen ekstradicioni pritvor, ističe Standard.

Iz srpskog MUP-a je tada poručeno da je akcija hapšenja Lakića dokaz dobre saradnje sa kolegama iz Crne Gore i to je bilo sve što su tamošnje vlasti preduzele u ovom slučaju.

Podsjećamo, Lakić je sve vrijeme od pokretanja istrage u predmetu ,,Klap“ bio nedostupan crnogorskim policijskim i tužilačkim organima, ali je u obraćanju nekim medijima tvrdio da nema nikakve veze sa nelegalnim poslovima za koje ga terete crnogorske vlasti.

U brojnim medijskim istupima tvrdio je da je on ,,prevaren i da posjeduje dokumentaciju i snimke o umiješanosti osoba iz Poreske uprave koje su primale fiktivne fakture kojima se priznaje povraćaj PDV-a za nepostojeće poslove“.

Ustvrdio je i da je ostvario kontakt sa srpskom službom koja se zainteresovala za ,,neke stvari“, naglašava Standard.

Krajem avgusta prošle godine, Lakić se uključio u lajvu na Instagram profil Duška Kneževića, predsjednika Atlas Grupe, lica sa potjernice koju su za njim raspisale crnogorske vlasti.

On je tada saopštio da je pušten iz ekstradicionog pritvora.

Krajem jula 2019. godine istraga je proširena na nove osobe nakon što je tužilaštvo analiziralo dokumentaciju prikupljenu od Poreske uprave, banaka i pravnih lica, piše Standard.

Iz tužilaštva su pojasnili da se proširenje istrage, osim na nove osobe, odnosi i na već postojeće, ali za nova krivična djela.

Istakli su da postoji osnovana sumnja da su 14 fizičkih i devet pravnih lica izvršila krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, članstvo u kriminalnoj organizaciji, prevaru u službi, prevaru putem pomaganja, utaju poreza i doprinosa i pranje novca.

Istražitelji sumnjaju da je ta kriminalna organizacija, u koju je uključen veliki broj fizičkih i pravnih lica, djelovala na teritoriji Crne Gore.

Ova kriminalna grupa kroz osnivanje fiktivnih firmi i izdavanje fiktivnih računa na velike novčane iznose od po nekoliko stotina hiljada eura zahtjevala je povraćaj PDV-a koji su im odobrili osumnjičeni poreski inspektori.Osim utaje poreza, ova organizacija je na ovaj način, prema sumnjama istražitelja, vršila raslojavanje novčanih sredstava radi prikrivanja tragova i porijekla novca, a sve kako bi se u iznosu preusmjerenih sredstava omogućilo članovima kriminalne organizacije da preuzimaju robu, čime su počinili krivično djelo pranje novac, zaključuje Standard.