Iz razmijenjenih poruka se saznaje i da su planirali korišćenje duplih carinskih plombi, koje bi im omogućile da otvore kontejnere sa cigaretama, istovare krijumčarenu robu i zamijene je drugim teretom, prije nego što kontejneri stignu na redovnu carinsku kontrolu.
Grupa okupljena oko policajca Miloša Mišurovića, putem kriptovane aplikacije Skaj, dogovarala je šverc cigareta preko Luke Bar i razrađivala načine da krijumčarenu robu zamijeni legalnim teretom. Jedan od učesnika komunikacije, Aldin Mlatišuma, tvrdio je da ima pristup sistemu video-nadzora na Sozini, što mu je, prema navodima iz prepiske, omogućavalo da spriječi preuzimanje snimaka ili ih učini neupotrebljivim, pišu Vijesti.
Iz razmijenjenih poruka se saznaje i da su planirali korišćenje duplih carinskih plombi, koje bi im omogućile da otvore kontejnere sa cigaretama, istovare krijumčarenu robu i zamijene je drugim teretom, prije nego što kontejneri stignu na redovnu carinsku kontrolu.
To stoji u porukama koje su članovi grupe razmjenjivali preko nekada zaštićene telefonske aplikacije, u koju Vijesti imaju uvid.
Mlatišuma, koji je prema podacima redakcije koristio Skaj nalog QU1LGV, u jednoj od poruka obavještava sagovornike da njegova firma održava nadzorne kamere na Sozini i u gradu.
“Vidi, kamere Sozine i grada su kod mene u održavanje. Imam način da vidim je i ko je šta gledao i da zajebem da ne može da se skinu snimci il da budu mutni”, napisao je.
Potom najavljuje da će to provjeriti kada dođe u firmu: “To ću noćas kasno kad dođem u firmu”.
Na tu poruku sa Skaj naloga 6AD683, koji se u komunikaciji povezuje sa Mišurovićem, stiže reakcija: “Super”.
Iz dostavljene prepiske nije moguće utvrditi da li je Mlatišuma zaista imao pristup snimcima, niti da li je neko pokušao da ih izbriše, zamuti ili na drugi način učini nedostupnim.
U istoj komunikaciji razrađivan je plan da se u Crnu Goru najprije uveze legalna roba, koja bi bila ocarinjena i uskladištena, a potom iskorišćena za prikrivanje naredne pošiljke cigareta.
Mišurović, koji je na Skaju koristio nadimak Globus, objašnjava sagovornicima da najprije moraju provjeriti koja se roba uvozi iz određene države, kako pošiljka ne bi izazvala sumnju.
“Prvo moraš ti da provjeriš koja se roba uvozi iz te zemlje da ne bi bilo sumnjivo, onda se uveze kontejner te robe, uskladišti se, na potezu između Bara i Pg. Tako da kad uvezemo cig (cigarete) prebacimo robu za Pg, idemo u naš magacin, istovaramo cig ubacamo te čepove ili što već, vraćamo plombu i idemo u redovno carinjenje. Ovo ne možemo da radimo po više kontejnera, max 1-2 mjesečno”, navodi se u poruci sa naloga 6AD683.
Mlatišuma potom detaljno razrađuje predloženi način transporta, carinjenja i zamjene robe.
“Uradićemo kako kazeš, jer je to najsigurnije. Znači, prvu turu dotjeraju robu koja ide iz ove luke. Rascarinjenje robe ćemo raditi u Podgorici. Znači, brod dođe, utovarimo na prikolice kontenere i idemo za Pg na rascarinjenje. Platimo carinu i sve, i robu ostavimo u magacin gdje ćemo istovarati cigarete. Oni pođu i onda utovare cigarete u drugoj turi, a u papirima im stoji ista roba koja je prvi put došla. Skinemo kontejnere, na putu za Pg istovarimo robu i ubacimo ovu što smo već stavili u magacin. Sa tom robom pođemo na terminal u Pg i rascarinimo robu”.
Potom piše i o carinskim plombama: “Stvar je da nam carinik u Bar plombu ne stavi, nego ćemo je mi staviti kad pretovarimo robu u Podgoricu i prije polaska u terminal Pg”.
Mišurović mu odgovara: “Imamo plombe duple, ne brini”.
Zatim poručuje da pripremi sve što je potrebno i sačeka odobrenje: “Ti pripremi sve i čekamo zeleno svjetlo da krene kada se kaže”.
Jedna od varijanti koju su razmatrali podrazumijevala je korišćenje brodova koji prevoze građevinski materijal iz Turske u Crnu Goru, uz uključivanje luke Tobruk u Libiji, prenose Vijesti.
Mlatišuma sagovornicima objašnjava da u Crnu Goru stižu velike količine laminata i druge robe, pa predlaže da se ti transportni poslovi iskoriste za krijumčarenje.
“U našu luku dolazi puno daske za ovog Turčina Naser Alija. To su oni laminati i tako to. On toga pretovari oko 1000 kontenera iz Turske u CG. Mi ćemo sljedeću stvar da uradimo, ja ću od njega da preuzmem da mu vršimo prevoz kontejnera iz Turske za CG. Napravićemo mu dobru cijenu. Brod će ići iz Turske za CG al’ preko Tobruk luke”.
U nastavku predlaže da se dokumentacija pripremi tako da krijumčarena roba bude predstavljena kao legalni teret.
“U Tobruk kupi nama robu i pravimo iste papire kao da je ovaj laminat i šaljemo ga nekoj firmi koju će napraviti falconov vojnik”.
Objašnjava i da bi se tako mogli pomiješati kontejneri sa različitom robom, uz oprez da ne dođe do zamjene pošiljki.
Prema njegovom planu, brod bi mogao prevoziti dvadesetak kontejnera, od kojih bi pet ili šest bilo namijenjeno njihovoj robi.
U porukama se pominje i mogućnost da se iz Libije uvoze plastični čepovi za flaše koji bi poslužili kao legalna roba za zamjenu sa cigaretama.
Mišurović, međutim, upozorava da takav posao ne smije biti započet dok se ne provjere svi detalji.
“Vidi provjerićemo i ovu soluciju, samo mislim da je to malo teže jer može da bude sumnjivo, vidi radićemo ili 100 sigurni ili ga radit’ nećemo, na bilo kakav rizik te vrste, a znaćemo kad je tajming”.
Iz iste komunikacije proizilazi da su učesnici pratili i aktivnosti policije i tužilaštva, raspitujući se da li su pojedini saradnici pod prismotrom.
Mlatišuma u jednoj poruci traži provjeru za Ernesa i Harisa Kardovića, navodeći da su uključeni u prebacivanje robe prema Rožajama.
“Globus, možeš li provjeriti jesu li pod prismotrom Ernes i Haris Kardović”, pita, pa pojašnjava: “Ovi nam prebacaju robu u Rožaje”...
Dodaje da je kod njih obavljen pretres, ali da ništa nije pronađeno, pa traži informaciju o tome da li su i dalje predmet policijskog interesovanja.
U drugom dijelu razgovora učesnici raspravljaju o robi koja se nalazi u istom magacinu u kojem se skladišti i roba grupe koju nazivaju Grand.
“Ajde sad vi mene posavjetujte, nama je roba ova ovdje u isti magacin gdje dolazi i Grandova. Ovaj će ćutati, jer ima interes iz toga. Da li da mičem robu il šta da radim?”, pita Mlatišuma.
Jedan od sagovornika savjetuje mu da roba ostane gdje jeste, ukoliko vjeruje osobi koja je čuva.
Ubrzo potom razgovaraju o tome ko vodi istragu, a Mišurović upozorava:
“Sad ćutanje, zlatno pravilo”.
Mlatišumina firma “Catwood”, kako piše u spisima tužilaštva, bavila se skladištenjem cigareta u Slobodnoj zoni Luke Bar i naplatom ležarine, ali i “pratećim djelatnostima u saobraćaju”.
Osnivač i izvršni direktor Aldin Mlatišuma, pred SDT-om 6. oktobra 2025. rekao je da je kompaniju osnovao radi snabdijevanja brodova i keteringa, zbog čega je zakupio dio skladišta.
Međutim, kako nije bilo posla, počeo je da prima cigarete na čuvanje i naplaćuje skladištenje.
Formalno, prema dostavljenom izvodu iz CRPS-a, firma je osnovana 18. marta 2019.
Mlatišuma je pred Višim sudom u Podgorici u martu ove godine priznao je da je učestvovao u utovaru cigareta bez potrebne dokumentacije, ali je negirao da je bio član organizovane kriminalne grupe, prenose Vijesti.