Do sada nije bilo zvaničnih informacija o visini obeštećenja, ali se razgovaralo o višemilionskom iznosu. Spekuliše se - između 14 i 17 miliona eura.
Nema pravnog osnova da se državljanima Hrvatske koji su bili zatočeni u nekadašnjem logoru u Morinju, a koji su pred crnogorskim sudovima već ostvarili pravo na naknadu štete zbog toga, isplati novo obeštećenje, iako ostavljamo mogućnost da se to pitanje riješi dogovorom vlada u Podgorici i Zagrebu.
“Vijestima” je to rekao advokat Zdravko Begović, koji godinama zastupa dio tih bivših logoraša.
“Većina postupaka pravosnažno je okončana za sve pojedinačne vidove naknade nematerijalne štete, tako da smo mišljenja da ne postoji pravna mogućnost za naplatu neke nove nematerijalne štete, osim ako Vlada Crne Gore ne postigne neki drugačiji dogovor”, ocijenio je on.
Međutim, pravni ekspert s kojim je redakcija razgovarala, a koji je želio da ostane anoniman, tvrdi da Vlada, ako to želi, može stvoriti pravni osnov za isplatu odštete. Kaže da postoji više načina da se to uradi, a da je jedan od njih - da se isplata obeštećenja predvidi budžetom, pišu Vijesti.
“Vijesti” su početkom septembra objavile da su Crna Gora i Hrvatska blizu dogovora o rješavanju dijela međusobnih sporova, koji bi, između ostalog, trebalo da obuhvati isplatu odštete nekadašnjim zatočenicima iz Morinja, neuklanjanje spomen-ploče na mjestu tog kazamata, te promjenu imena gradskog bazena u Kotoru.
Prema saznanjima lista, rješavanje pitanja obeštećenja trebalo bi da bude formalizovano, na “papiru”, dok bi ostali sporovi trebalo da budu završeni kroz politički, odnosno “džentlmenski” dogovor Podgorice i Zagreba.
Do sada nije bilo zvaničnih informacija o visini obeštećenja, ali se razgovaralo o višemilionskom iznosu. Spekuliše se - između 14 i 17 miliona eura.
Vlada Milojka Spajića (Pokret Evropa sad) danima ne odgovara na pitanja “Vijesti” ko je, kad i na osnovu kojih podataka izračunao da bi Crna Gora mogla da isplati višemilionski iznos odštete bivšim logorašima iz Morinja.
Iz izvršne vlasti nijesu odgovorili ni koji bi bio pravni osnov za isplatu, budući da je država u skoro svim predmetima već isplatila obeštećenja.
“Vijesti” su nedavno pisale i da se čeka na odgovor Zagreba na nacrt dokumenta kojim će biti definisano pitanje odštete. Izvor lista tvrdi da su Hrvatskoj sporni neki navodi iz preambule dokumenta, u kojima se govori o uzrocima nastanka logora u Morinju, odnosno prirodi rata početkom 1990-ih, te se od crnogorske strane traži da neke formulacije budu “tvrđe”.
U logoru su, u nečovječnim uslovima, bile zatvorene 292 osobe iz dubrovačke regije (ministarstva vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske usaglašavala su spiskove zatočenika jer im se dokumentacija o tome ne podudara). O nečovječnom postupanju prema njima, svjedočilo je 169 zatvorenika. Za taj ratni zločin, u sudskom procesu osuđene su četiri osobe na 12 godina zatvora.
Nekadašnji logoraši pokrenuli su pred Osnovnim sudom u Podgorici više parničnih postupaka za naknadu štete nakon pravosnažne odluke iz aprila 2014. godine, kad su Ivo Gojnić, Špiro Lučić, Ivo Menzalin i Boro Gligić proglašeni krivim zbog krivičnog djela - ratni zločin protiv ratnih zarobljenika.
Tužbeni zahtjevi tada su pokrenuti zbog kršenja Ženevske konvencije, odnosno zbog mučenja, nečovječnog ponašanja i ponižavanja logoraša.
Vrhovni sud: Isplaćeno 1,5 miliona eura
Iz Vrhovnog suda Crne Gore “Vijestima” je rečeno da je, prema evidenciji sudova, u periodu od 2013. do 2025, na osnovu pravosnažnih presuda - oštećenim zbog ratnog zločina u predmetu “Morinj” dosuđen ukupan iznos od 1.537.760,20 eura na ime naknade nematerijalne štete.
Naveli su da su svi predmeti pravosnažno okončani, osim jednog, koji je u radu pred Osnovnim sudom u Podgorici.
“Shodno informacijama koje su Vrhovnom sudu dostavili osnovni sudovi u Podgorici, Nikšiću, Cetinju i Kolašinu, kao i Viši sud u Podgorici i Viši sud u Bijelom Polju, pred ovim sudovima pravosnažno je okončano 107 predmeta vođenih po tužbama hrvatskih državljana za naknadu štete. Na osnovu prikupljenih podataka, u radu se trenutno nalazi još samo jedan predmet pred Osnovnim sudom u Podgorici, a naredno ročište zakazano je za 7. oktobar”, piše u odgovoru.
Advokat Begović rekao je listu da su, od parničnih postupaka za naknadu štete pokrenutih pred Osnovnim sudom u Podgorici, najveći dio pokrenuli oštećeni iz Hrvatske, a neznatno državljani Bosne i Hercegovine.
“Tužbene zahtjeve smo postavili na različite iznose i osnove zavisno od toga da li su tužioci bili lišeni slobode kao ratni zarobljenici ili civili, kao i od broja dana koje su proveli u logoru i intenziteta zlostavljanja. Dakle, oni koji su lišeni slobode kao pripadnici hrvatske vojske, imali su pravo na naknadu štete jedino zbog pretrpljenih i budućih duševnih i fizičkih bolova usljed povrede prava ličnosti, mučenja, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja. Oni koji su lišeni slobode kao civili, pored ovog osnova, imali su pravo na naknadu štete i zbog neosnovanog lišenja slobode”, pojasnio je advokat.
Zastupnik bivših logoraša naveo je da su, kad su svi postupci pravosnažno okončani 2017, ponovo pokrenuli i postupke za lica koja su nakon izlaska iz logora imala određene zdravstvene probleme.
“Osnov za ove tužbe su pretrpljeni i budući duševni bolovi zbog umanjenja opšte životne aktivnosti, pretrpljeni i budući fizički bol i strah, kao i postojanje eventualne naruženosti. I u ovim postupcima su naplaćeni različiti novčani iznosi, u zavisnosti od težine zdravstvenih problema koje su tužioci imali usljed boravka u logoru”, rekao je Begović, dodajući da su “svi predmeti naplaćeni prinudnim putem”.
“U vezi s ovim postupcima, izjavljivali smo sve redovne i vanredne pravne ljekove - između ostalog, ustavne žalbe, kao i predstavke Evropskom sudu za ljudska prava. Svi oni su prilikom dolaska u Crnu Goru i davanja iskaza imali osjećaj nelagode i vraćanja sjećanja na boravak u logoru. Ali moramo reći da ih je crnogorska policija dočekivala na graničnom prelazu i sve vrijeme boravka na teritoriji Crne Gore bila s njima i garantovala im bezbjednost, tako da nijedan hrvatski državljanin nije imao primjedbu za vrijeme boravka u Crnoj Gori”, naglasio je Begović.
Različite sume za traume
Pravosnažnim presudama isplaćivani su različiti iznosi za sve posebne kategorije ratnih trauma, koje su bivši logoraši predstavili tužbenim zahtjevima, a koje su potkrijepili dokazima i valjanom medicinskom dokumentacijom.
Iz jedne od odluka Višeg suda u Podgorici, koja je donijeta krajem februara ove godine, vidi se da je visina tužbenog zahtjeva iznosila 36.667 eura, a da je presuđeno da se nekadašnjem zarobljeniku iz Dubrovnika isplati 22.000 eura.
Na ime pretrpljenih i budućih duševnih bolova i zbog umanjenja životne aktivnosti, dosuđen je iznos od 12.000 eura, na ime pretrpljenih i budućih fizičkih bolova 6.000 eura, pretrpljenog straha 3.000, a zbog naruženosti iznos od 1.000 eura.
Presudom je odbijen dio zahtjeva o isplati još 14.667 eura tužiocu koji je u aprilu 1992. iz logora Bileća premješten u logor Morinj. Bivši logoraš je tvrdio da je tokom boravka u Morinju “svakodnevno udaran vojničkim čizmama, vrećama pijeska i palicama”...
Taj nekadašnji zarobljenik je drugom pravosnažom presudom Osnovnog suda ostvario pravo i na naknadu nematerijalne štete od 35.000 eura po osnovu pretrpljenih duševnih bolova zbog neosnovanog lišenja slobode, ali i 17.500 eura po osnovu pretrpljenih fizičkih i duševnih bolova zbog povrede prava ličnosti, mučenja, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja...
Advokat Begović tvrdi da dosuđeni iznosi odštete “nisu bili pravični”.
“Zbog toga smo koristili sva redovna i vanredna pravna sredstva radi povećanja iznosa dosuđene štete”, dodao je on.
Akcija za ljudska prava objavila je prije nekoliko godina publikaciju u kojoj su naveli da su iznosi naknade štete, koje je Vrhovni sud dosuđivao za jedan dan neosnovanog lišavanja slobode u logoru Morinj, varirali - i to bez obrazloženja. U publikaciji te nevladine organizacije navodi se i da su pravosnažno dosuđeni iznosi naknada štete po osnovu neosnovanog lišenja slobode ostali znatno neujednačeni i poslije presuda Vrhovnog suda po reviziji, iako je taj sud dužan da obezbjeđuje jedinstvenu primjenu zakona, prenose Vijesti.