Video nadzor u cilju bezbjednosti ljudi i imovine

Autor:

Sistemu video nadzora može se pristupiti kada dođe do neželjene pojave, ali razlozi zbog kojih se on uvodi isključivo moraju biti u cilju bezbjednosti ljudi i imovine.

Video nadzor u cilju bezbjednosti ljudi i imovine Foto: MONDO/Gordana Bojanić

To je saopšteno na okruglom stolu „Zakonska regulativa i praksa u primjeni sistema video nadzora“, koji je organizovala Strukovna komora elektroinženjera IKCG (SKEI).

Član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka, Radenko Lacmanović rekao je da je video nadzor jedan od načina na koji se lako i jednostavno može utvrditi identitet određene osobe, prenosi PR Centar.

On je podsjetio da je u 2008. godine u Crnoj Gori donijet Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, nakon čega je formirana Agencija.

„Lični podaci su nešto što se čuva i štiti, a ne što se krije. Čuva se i štiti samo ono što nam je dragocjeno i što nas može na najbolji način afirmisati i predočiti široj društvenoj zajednici, a krije se ono što nas može kompromitovati i učiniti nedostojnim članovima te društvene zajednice«, rekao je Lacmanović.

Zbog toga je, dodao je on, velika razlika između čuvanja i zaštite ličnih podataka.

Prema njegovim riječima, u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, javni sektor, privredna društva, pravna lica i preduzetnici mogu da uvode i vrše video nadzor pristupa u službeni i poslovni prostor, kontrole ulaza u službeni i poslovni prostor, zaštite tajnih podataka ili poslovnih tajni.

Lacmanović je pojasnio da se video nadzor može uvesti ili vršiti i u nekim drugim službenim prostorijama, a ukoliko obavljanje radnih zadataka u njima predstavlja poseban rizik za zaposlene, ali uvijek i isključivo u situacijama kada se to ne može postići na drugačiji način.

„Odluku o uvođenju video nadzora, kada je u pitanju javni sektor, donosi starješina tog organa. Ta odluka mora biti obrazložena, sa njom moraju biti upoznati predstavnici zaposlenih. Da bi odluka bila validna, morate dobiti mišljenje predstavnika zaposlenih“, čak iako ono nije pozitivno, istakao je Lacmanović.

Govoreći o instaliranju video nadzora u stambenim zgradama, Lacmanović je pojasnio da je, da bi se instalirao taj sistem nadzora u stambenim zgradama, potrebna saglasnost stanara koji imaju 70 odsto etažne svojine.

Razlozi zbog kojih se uvodi video nadzor, kako je istakao, isključivo moraju biti u cilju bezbjednosti lica i imovine, i ako se to ne može uraditi na drugačiji način.

Predsjednik Strukovne komore elektroinženjera IKCG, Željko Maraš, rekao je da je današnji okrugli sto jedan od vidova edukacije i stručnih usavršavanja, koja su, kako je podsjetio, Zakonom dati u nadležnost Inženjerskoj komori.

„Ovo današnje predavanje treba shvatiti kao nastavak te teme. Jedan dio se tiče projektovanja, instalacije, korišćenja video nadzora, a drugi, ne manje važan dio, koji je za nas kao projektante, izvođače, revidente i nadzore važan, ali je važan i za čitavo građanstvo, jeste pravilno zakonsko korišćenje ili zloupotreba sistema video nadzora“, rekao je Maraš.

Predsjednik Inženjerske komore Crne Gore (IKCG), Srđan Laković, smatra da i dalje veliki broj nstalisanih sistema video nadzora u Crnoj Gori nije usklađen sa odredbama Zakona o zaštiti ličnih podataka.

Lacmanović je, odgovarajući na pitanje, rekao da je upoznat da je planirano da u šest gradova u Crnoj Gori bude postavljen video nadzor u 2019/20.godini.

„Ono što bi bilo dobro i što bih Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije sugerisao jeste da zajedno dođemo do najboljeg rješenja, Nikome od nas nije cilj da spriječimo instalaciju sistema video nadzora. Ministarstvo i Uprava policije još od nas nijesu tražili saglasnosti po tom pitanju“, naveo je Lacmanović.

Predstavnik Elektroprivredne Crne Gore, zaposlen u Hidroelektrani Piva, Željko Pavićević, rekao je da imaju sistem video nadzora već šest godina, i da on jednim dijelom pokriva hidroelektranu, a drugim krunu brane.

„Po našim knjigama, kruna brane je naše osnovno sredstvo. Mi tu posmatramo ulaz u naše prostorije, našu opremu, dakle radi se o radnim površinama. Istovremeno, posmatramo dio magistralnog puta Šćepan Polje – Plužine. Pitanje je da li smo zakonski ispravni, da li smijemo to da radimo, ako ne, koje su nam saglasnosti potrebne?“, upitao je Pavićević.

Lacmanović je rekao da ne bi mogao konkretno da odgovori na pitanje, ali da vjeruje da u slučaju Hidroelektrane Piva postoje opravdani razlozi za video nadzorom.

„Kada su u pitanju javne površine, širinom do 80 centimetara video nadzor može da zahvata trotoar ili drugu javnu površinu udaljenosti od ulaza, zida, objekta koji je pod video nadzorom . To je naša preporuka“, rekao je Lacmanović.

Tagovi:
Sve vijesti