Za protekle dvije godine, Ministarstvo pravde dobilo je 194 zahtjeva za naknadu štete zbog neosnovanog pritvora, pa je iz budžeta za greške u pravosuđu, u samo nekoliko riješenih predmeta, isplaćeno više od 200.000 eura.
Samo u predmetu za “Deportaciju Muslimana” u proteklih nekoliko mjeseci iz budžeta je otišlo nekoliko stotina hiljada eura, koje su zbog neosnovanog pritvora isplaćene pravosnažno oslobođenim.
Procjene su da će desetak okrivljenih, koji su oslobođeni optužbi za taj zločin, naplatiti nešto više od 800.000 eura.
Greške oko neosnovanih pritvora prave se na relaciji policija – tužilaštvo - sud, ali za obeštećenje pritvorenika i naknadu štete nadležno je Ministarstvo pravde.
Okrivljeni, koji su pravosnažno oslobođeni ili je prekinut postupak protiv njih, imaju zakonsko pravo da traže novac zbog toga što su bez razloga provodili dane iza rešetaka.
Samo mali broj bivših pritvorenika pristaje da se nagodi sa Ministarstvom pravde oko naknade, jer dvostruko veće iznose dobijaju kad preko parnice na sudu traže isplatu novca zbog neosnovanog robijanja.
“Zakonikom o krivičnom postupku propisano je da se naknada štete može ostvariti u dvije vrste postupka - organa uprave u upravnom postupku i suda u parničnom postupku. Za donošenje odluke o naknadi štete primarno je nadležan upravni organ Ministarstvo pravde, jer se prije podnošenja tužbe sudu za naknadu štete, oštećeni mora obratiti nama. Ukoliko Ministarstvo pravde o zahtjevu ne donese odluku u periodu od tri mjeseca, ili ako zahtjev za naknadu štete ne bude usvojen, stranka potom može podnijeti tužbu pred nadležnim sudom”, saopšteno je “Vijestima” u Ministarstvu pravde.
Da bi uspostavili red oko isplate novca, Ministarstvo pravde je napravilo tri kategorije za isplatu, pa mjesec pritvora može da košta od 600 do 2.000 eura.
“Ministarstvo pravde je zauzelo jedinstven stav prilikom razmatranja zahtjeva po osnovu naknade štete zbog neosnovanog lišavanja slobode, kako bi imali orjentaciono mjerilo kada se odlučuje o postizanju poravnanja. U tom smislu odlučeno je da se za mjesec dana neosnovanog lišenja slobode opredijeli iznos od 1.800 do 2.000 eura za osobe koje nisu ranije osuđivane. Za one, koji su ranije osuđivani jedan put, opredjeljuje se iznos od 1.800, a za lica koja su više puta osuđivana, cijeneći pri tom vrstu krivičnog djela, opredjeljuje se iznos od 600 do 1.500 eura”, naveli su u Ministarstvu pravde.
Nešto manje cifre opredijeljenje su za slučajeve kada je nastupila apsolutna zastarjelost krivičnog gonjenja ili je optužba odbijena zbog odustanka državnog tužioca od daljeg krivičnog gonjenja. Pa tako pritvorenik, koji je greškom robijao, a ako ranije nije osuđivan, za dan “iza brave” može da dobje 1.700 eura.
“Radni tim je imao u vidu sudsku praksu u predmetima ove vrste, koja se opredjeljuje za mjesec dana neosnovanog lišenja slobode u rasponu od 3.000 d 4.000, kao i novčana sredstva kojima raspolaže ovo ministarstvo u skladu sa opredijeljenim budžetom za svaku godinu”, naveli su iz tog Vladinog resora, a pišu “Vijesti”.
U 2013. godini zaključeno 19 sporazuma
Tokom 2012. godine, Ministarstvu pravde ukupno su podnijeta 172 zahtjeva, a u 2013. godine 122 zahtjeva za naknadu štete zbog neosnovanog lišavanja slobode.
U Ministarstvu prade je u 2012. godine zaključeno 27 sporazuma, a upućeno na parnicu 106 predmeta.
Tokom prošle godine, zaključeno je 19 sporazuma, a na parnicu su upućena 22 zahtjeva.
“Ministarstvo pravde je na ime naknade štete zbog neosnovanog lišavanja slobode u 2012. godini isplatilo 149.185 eura, a u 2013. godini 54.670 eura”, navedeno je iz Ministarstva pravde.
“Ove cifre se odnose samo na one zahtjeve za naknadu štete čiji su podnosioci sklopili sporazum sa Ministarstvom pravde. O broju tužbenih zahtjeva radi naknade štete zbog neosnovanog lišavanja i sredstvima koja su Isplaćena na kraju parničnog postupka upućujemo na sud i Ministarstvo flnansija”, saopštili su “Vijestima” iz Ministarstva pravde.