Situacija na bjelorusko-poljskoj granici se svakog dana usložnjava i sve ide prema daljoj eskalaciji, piše Kurir.
Posle migranata bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko nedavno je zaprijetio Zapadu, ako ne puste migrante da će tražiti od Ruske Federacije sa kojom se nalaze u odbrambenom savezu da kupe raketni sistem Iskander M, koji bi trebao da bude poslednji argument u slučaju da EU i SAD odluče da poošte i onako jake sankcije protiv njega koje su uvedene početkom ove godine zbog demonstracija opozicije oko izbornih neregularnosti, navodi Kurir.
- Potrebno mi je nekoliko diviziona projektila "iskander" na zapadu i jugu zemlje. Tamo da budu raspoređeni - rekao je Lukašenko.
Priča o Iskanderu
Suočena sa napretkom tuđih vojnih tehnologija, Rusija je preduzela korake u izradi potpuno novog taktičkog raketnog balističkog sistema. Ograničena međunarodnim ugovorima, opredijelila se za domet do 300 km, dok zapadni vojni analitičari tvrde - čak 400 km koji će biti sposoban da probije svaku protivraketnu odbranu i bude visoko precizan i na maksimalnom dometu.
Tako se radio novi raketni sistem pod imenom 9M723K1 „ Iskander“ koji je revolucionaran po mnogo čemu i značajan sistem koji nema pandan na Zapadu.
"Iskander" je proizveden u konstruktorskom birou KBM "Kolomona", a prvobitna namjena mu je bila zamjena ostarjelih balističkih raketa tipa „ Skad“ i "Točka U". Prvi put se u javnosti pojavio daleke 1996. godine kada se mogla vidjeti prva verzija ovog novog balističkog oružja.
"Iskander" je dostupan u nekoliko verzija: u tri verzije za rusku vojsku - "Iskander" dometa 280 km, "iskander M" dometa 400 km i "Iskander K" sa 500 km dometa, kao i "Iskander E" - izvozna verzija dometa 280 km, koja je uvedena u operativnu upotrebu 1999. godine. Razlog ovakvo malog dometa izvozne verzije "iskandera" nalazi se u tome što Rusija poštuje zabranu izvoza raketa dometa većeg od 300 kilometara.
Sistem se sastoji od osmotočkaškog lansirnog vozila VAZ6909, koje nosi ne jednu već dvije rakete sa kojima sistem teži 40 tona, a vozilo za transport i pretovar nosi takođe po dvije rakete. Stanica za pripremu lansiranja ima sisteme za obradu obavještajnih podataka koje zatim pretvara u podatke za gađanje i prosljeđuje raketnom sistemu za navigaciju.
Komandna stanica i stanica za održavanje su takođe integrisane unutar lansirnog vozila, što omogućava lakše maskiranje i skirvenost sistema do trenutka dejstva. "Inskander" veoma brzo napušta lansirni položaj i odlazi na drugi vatreni položaj ili se prikriva da bi se dopunio novim raketama.
Osnovna taktička jedinica raketnog sistema "Iskander" je baterija od četiri lansirna vozila, četiri vozila za pretovar, četiri vozila za planiranje misija, održavanje i odmor posade.
Raketni sistem se sastoji od jednostepene rakete na čvrsto gorivo mase 3,8 tona koja nosi bojevu glavu od 480 kilograma. Bojna glava može biti kasetna (za napad na površinske ciljeve i živu silu, te komandna mjesta), standardna bojeva glava za napad na slabije utvrđene ciljeve i probojna namijenjena za uništavanje neprijateljskih podzemnih objekata.
Spominje i mogućnost da se bojeva glava modifikuje na nošenje hemijskog ili nuklearnog naoružanja. Raketa u sebi nosi sistem navigacije i kontrole leta koji joj u dvije faze - ispaljivanju i spuštanju ka cilju -omogućava izmenu putanje leta kakao bi raketa uspjela da izbjegne protivraketne sisteme. Sistem navigacije obavlja se preko satelita (GLONASS), a može se obavljati i preko radara, TV ili IC vođenja.
Nova verzija "iskander M" sa raketom R-500 dobila je još bolje ocjene. Riječ je o poboljšanom sistemu koji za sada nije namijenjen izvozu. Usavršavanje se odnosi na novu raketu povećane preciznosti od nevjerovatnih jedan metar na poligonskim ispitivanjima. Iako raketa R-500 ima 30 odsto kraći domet nudi visoku preciznost i nezaustavljivost.
Usavršena varijanta "iskander M" biće oslonac u borbi protiv najavljenog američkog antiraketnog štita. Pretpostavka je da bi sistem "iskander" dejstovovao po radarskim postorojenjima antiraketnog štita i onesposobio ih za pružanje informacija o lansiranju i putanji leta balističkih raketa «Topolj». "Iskander M" predstavlja novo oružje koje će, kako Rusi tvrde, služiti za odvraćanje u lokalnim konfilktima jer je njegov domet dovoljan da pogodi bilo koji neprijateljski vitalni cilj u okruženju.
Prve isporuke ovog sistema krenule su 2007. godine. Prvi operativni bataljon proglašen je 21. jula 2010. godine u enklavi Kalinjingrad na samoj granici sa Poljskom.
Zašto se NATO plaši
Nato prije svega želi da povuče iz operativne upotrebe ovaj raketni sistem zbog straha da bi mogao da nosi nuklearnu bojevu glavu . Inače NATO još od 2019. optužuje Rusiju da raketni sistem Iskander sa raketom 9M 729 krši sporazum sa SAD iz 1993. u nukelarnim snagama srednjeg dometa INF ( Intermediate-Range Nuclear Force. Ono što NATO strahuje jeste da bi ova ruska krstareća raketa omogućila Moskvi nuklearni napad na Evropu bez prethodnog obavještenja.