Nestašice su uslovljene nedovoljnom proizvodnjom nastalom dijelom usled kovid krize, a dijelom zbog pojedinačnih cinilaca.
Širom svijeta ljudi i preduzeća suočavaju se s nedostatkom svega, od kafe do uglja. Poremećaji tržišta uglavnom su uzrokovani pandemijom korona virusa, ali postoje i mnogi drugi činioci, a uticaji se osjećaju na različite načine. Osim toga, u različitim djelovima svijeta nedostaje različitih stvari.
U Kini nestašica uglja i papira
Tako Kina prolazi kroz krizu nedostatka uglja i papira, koji utiče na sve ostale kineske proizvode – od tekstila, preko igračaka do čipova za Ajfon. Upravo bez tih proizvoda bi ostatak svijeta mogao da dočeka ovaj Božić, prenosi RTL.
Problem proizilazi uglavnom iz krize u napajanju električnom energijom, zbog koje je više od 20 pokrajina doživjelo nestanak struje. Više od polovine električne energije u zemlji dolazi zahvaljujući uglju koji je poskupio u cijelom svijetu. Ti troškovi se ne mogu prenijeti na kineske potrošače zbog strogog ograničenja cijena, pa energetske kompanije smanjuju proizvodnju.
Proizvodnja uglja takođe je pogođena novim sigurnosnim provjerama u rudnicima, strožijim ekološkim pravilima i nedavnim poplavama, objasnio je za BBC doktor Majkl Majdan s Oksfordskog Instituta za proučavanje energije.
To znači da je čak i kad se potražnja za kineskom robom povećava, na primjer uoči Božića, od kompanija se traži da smanje potrošnju energije ili da se zatvore na nekoliko dana.
Božić bez igračaka u SAD?
Građani SAD-a su pak suočeni s manjkom igračaka i toalet papira. Visoki zvaničnici Bijele kuće već su sada počeli da upozoravaju da ovoga Božića ljudi jednostavno neće moći da dobiju neke stvari.
Osim igračaka i WC papira, na udaru nestašice mogli bi se naći i odjeća, flaširana voda i hrana za kućne ljubimce.
Dio problema leži u zakrčenosti američkih luka. Četiri od 10 brodskih kontejnera ulaze u samo dvije luke – onu u Los Anđelesu i Long Biču. Jednog dana u septembru rekordna 73 broda bila su prisiljena da čekaju u redu ispred luke u Los Anđelesu. Prije kovida rijetko je znalo da se dogodi da čeka više od jednog broda. Obje su luke sada prešle na rad 24 sata dnevno rada kako bi se smanjio pritisak.
U nekim slučajevima, nestašice su prouzrokovane i problemima povezanim s kovidom u drugim zemljama. Američki gigant sportske odjeće Nike, na primjer, mnoge svoje proizvode proizvodi u zemljama jugoistočne Azije, poput Vijetnama, gdje su fabrike zatvorene. Čak i kad se roba proizvodi, isporuka je postala teža, kaže profesor Vili Ših s Harvardove škole za biznis za BBC.
"Došlo je do naglog porasta potrošnje unutar SAD-a, ali poremećaji rada u fabrikama, lukama i "preopterećene" putne i željezničke mreže stvorile su usko grlo", kaže on.
U Indiji fali automobila i čipova
U Indiji pak trenutno nedostaje automobila i računarskih čipova. Njihov najveći proizvođač automobila, Maruti Suzuki, bilježi ogroman pad proizvodnje uglavnom zbog nedostatka čipova koje ugrađuju u svoja vozila. Ovi čipovi upravljaju sastavcima kao što su upotreba motorom i kočenje u nuždi.
Nedostatak je prouzrokovan poremećajima povezanim s pandemijom u zemljama poput Japana i Južne Koreje. Globalna potražnja za čipovima, koji se također koriste u telefonima i računarima, već je rasla prije pandemije zbog usvajanja 5G tehnologije. Prelazak na rad od kuće doveo je do još jednog povećanja potražnje jer su ljudima bili potrebni prenosni računari ili veb kamere.
Nedostatak komponenti koje dolaze u Indiju pogoršao je postojeću energetsku krizu u zemlji, javlja RTL.
Zalihe uglja opasno su pri kraju. Ekonomija je porasla nakon smrtonosnog drugog talasa kovid-19 u Indiji, što je dovelo do povećanja potražnje za energijom. Ali, globalna cijena uglja je porasla, a indijski uvoz pao.
"Uticaj je bio široko rasprostranjen", rekla je Zora Čaterji, bivša šefica tkompanije "Coal India Limited".
"Cio proizvodni sektor - cement, čelik, građevinarstvo - sve će biti pogođeno kada dođe do nestašice uglja", kaže.
Porodice u Indiji biće pogođene, kažu stručnjaci, rastom cijena električne energije. Visoka inflacija znači da su cijene osnovnih potrepština poput hrane i ulja već porasle.
Najveći svjetski proizvođač kafe je bez - kafe
Potrošači Brazila ovih dana nailaze na manjak kafe i vode. Suše stoljeća koje su pogodile tu zemlju djelomično su krive za razočaravajuću berbu kafe ove godine. U kombinaciji s mrazovima i prirodnim ciklusom žetve, pridonijela je značajnom padu proizvodnje kafe. Izazove za proizvođače kafe pogoršali su visoki troškovi transporta i nedostatak kontejnera za isporuku.
Njihovi rastući troškovi prenijeće se na kafiće širom svijeta jer je Brazil inače najveći proizvođač i izvoznik kafe.
Budući da većina električne energije u zemlji dolazi iz hidroelektrične energije koja koristi rezervoare, nedostatak vode ima najveći utocaj na snabdijeanje energijom u zemlji.
Kako cijene energenata rastu, vlasti traže od ljudi da ograniče potrošnju električne energije kako bi izbjegli racionalizaciju. Ministar energetike rekao je da je od vladinih agencija zatraženo da smanje potrošnju električne energije za 20 odsto, piše Washington Post.
Bolivija nema vodu
Zajednice u gradu Tarija na jugu Bolivije imaju problema sa snabdijevanjem vodom i zavise od kamiona koji dopremaju vodu i od improviziovanih bunara.
Jeni Noguera Rodríguez (29), aktivistkinja za zaštitu okoline, kazala je da nedostatak vode ne utiče samo na usjeve, već i na porodice koje sada često moraju da putuju na velike udaljenosti samo kako bi se okupale.
Njena porodica, kazala je, svaka dva dana odlazi do drugog mjesta na kojem ima vode.
"Neke porodice putuju još dalje, putuju i po šest sati do mjesta gdje mogu da operu veš ili da se istuširaju. To znači da se neki ljudi tuširaju samo jedan dan u nedjelji", kazala je.
Liban bez vode i ljekova
Libanu nedostaje vode, ljekova i goriva. U posljednjih 18 mjeseci zemlja je podnijela ekonomsku krizu koja je tri četvrtine njenog stanovništva gurnula u siromaštvo, osakatila valutu i izazvala velike demonstracije protiv vlade i političkog sistema.
Ekonomija zemlje već je imala problema prije nego što ih je pogodio kovid. Nedostatak goriva doveo je do čestih nestanaka struje, pa su se fabrike i porodice koje su to sebi mogle da priušte, oslanjale na skupe privatne dizel generatore električne energije.
U avgustu je humanitarna koordinatorica UN -a za Liban "Najat Rochdi" izjavila da je "duboko zabrinuta zbog uticaja krize s gorivom na pristup zdravstvenoj zaštiti i vodoosnabdevanju miliona ljudi u Libanu".