Ova evropska država je imala znatno liberalniji pristup kada su mjere vezane za korona virus bile u pitanju, pa sada imaju manju inflaciju.
Inflacija raste širom svijeta, jer brojnim proizvodima cijene strahovito rastu: Samo na američkom tržištu su u septembru bile najviše u proteklih 30 godina sa godišnjim rastom od 5,4 odsto.
Ako se pitaju finansijski stručnjaci koje je anketirao "Marketvoč", razlog je inflaciju je jasan.
Pandemija kovida i odgovor politike na nju, kao i epidemiološka ograničenja i vladini podsticaji, pokrenuli su veliki prelazak s potrošnje usluga na potrošnju robe. Kupovina trajne robe u SAD-u je u martu bila 26 odsto iznad uobičajenog nivoa. Pojednostavljeno rečeno, građani su tokom 2020. zbog pandemije trošili manje, da bi ove godine - postepenim jenjavanjem pandemije - potrošnja eksplodirala.
"Dovoljno je reći da savremeni proizvodni sektor, koji koristi uobičajene 'just-in-time' lance snabdijevanja i ima zanemarive rezerve, ne može zadovoljiti takav skok potražnje. Budući da se rastuća potražnja suočila s relativno fiksnom ponudom, cijena trajne robe naglo je skočila na sadašnjih 11 odsto iznad trenda prije pandemije", objasnio je glavni strateg kompanije "BCA Research Counterpoint" Dhaval Joši.
Ova činjenica sugeriše jasnu vezu između epidemioloških ograničenja. Potvrda takve veze se može naći i u podacima o inflaciji u Švedskoj. To je država koja je od početka pandemije imala drugačiji, znatno liberalniji pristup od ostatka svijeta. A sada je inflacija u Švedskoj oko tri boda manja nego u SAD.
I za ovo objašnjenje je logično. Kako su epidemiološke mjere u Švedskoj bile bitno opuštenije, pa nije ni bilo "lockdowna", u zemlji je zabilježen bitno manji pad potrošnje, pa je stoga i posledični rast potrošnje takođe bio manji. A u skladu sa tim i poremećaj odnosa ponude i potražnje bio je umjereniji, pa je onda i rast cijena bio manji.
Švedsko iskustvo nas uči i tome da će se cijene na kraju stabilizovati.
"Rastuća tražnja za trajnim proizvodima se smiruje. Od marta je već smanjena za 15 odsto, ali je potrban dalji pad od 7 odsto kako bi se postigao trend prije pandemije, što mi u potpunosti očekujemo. Uostalom, ne možete da posjedujete baš tako veliki broj telefona i polovnih automobila", naglasio je Joši.
Kada su u pitanju cijene usluga, tu je situacija nešto drugačija, jer nije bilo smisla da kompanije za usluge smanjuju cijene, jer njihovi korisnici ionako nisu mogli da dobiju te usluge.
"U međuvrmenu, statističari su nastavili da bilježe naizgled netaknute cijene restorana ili odlazaka u pozorište, iako je većina restorana i zabavnih sadržaja bila zatvorena", naglasio je Joši.
On smatra da su trenutno prisutne dvije sile koje utiču na cijenu usluga: plate rastu kao rezultat povećanja cijena robe, ali deflatorna snaga vrlo raširenog hibridnog rada kod kuće i u kancelariji će otežavati da se potrošnja usluga vrati na nivo prije pandemije.