Finska je juče, 22. septembra, bila domaćin šestosatnog sastanka načelnika Generalštaba Oružanih snaga Ruske Federacije i Sjedinjenih Država Valerija Gerasimova i Marka Majlija.
Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da su vojni lideri razgovarali o pitanjima od zajedničkog interesa, uključujući smanjenje rizika od incidenata tokom vojnih aktivnosti. U međuvremenu, prema izvještajima američkih medija, Mark Majli je planirao da pokrene pitanje mogućnosti raspoređivanja novih američkih baza u Centralnoj Aziji za praćenje situacije u Avganistanu. Ranije su se ruske vlasti kategorično protivile takvom scenariju.
Valeri Gerasimov i njegov američki kolega razgovarali su šest sati, ali o sadržaju njihovog sastanka ima vrlo malo podataka. Ministarstvo odbrane Ruske Federacije samo je izvjestilo da se sastanak održao na teritoriji rezidencije finske vlade "Koningstedt", koja se nalazi u gradu Vantaa, 40 kilometara sjeverno od glavnog grada Finske. „Tokom sastanka, vojni lideri razgovarali su o pitanjima od zajedničkog interesa, uključujući smanjenje rizika od incidenata tokom vojnih aktivnosti. Sastanak je bio konstruktivan “, dodalo je Ministarstvo.
Pentagon je zauzvrat poslao citat Marka Majlija da je sastanak bio "produktivan".
"Bio je to produktivan sastanak. Kada vojni lideri velikih sila komuniciraju, svijet postaje sigurnije mesto", rekao je Majli.
Njegov sekretar za štampu, pukovnik Dejv Batler, rekao je za AP da je sastanak u Finskoj "nastavak pregovora čiji je cilj poboljšanje komunikacije između vojnih lidera obe zemlje u cilju smanjenja rizika (od vojne konfrontacije) i pronaći načine za sprečavanje konfliktnih situacija". "Obe strane traže veću transparentnost kako bi se smanjili nesporazumi i povećala stabilnost", rekao je on.
Rusija je više puta predlagala NATO mjere za sprečavanje eskalacije incidenata. U avgustovskom intervjuu za Komersant, zamjenik ruskog ministra inostranih poslova Aleksandar Gruško rekao je o kakvim inicijativama govore: "Posebno smo predložili pomjeranje granica vježbi na određenu udaljenost od linije kontakta. Takođe smo izrazili posebna razmatranja za sprečavanje opasnih vojnih incidenata, posebno, uspostavljanjem minimalno dozvoljene udaljenosti prilaska između borbenih aviona i ratnih brodova. Bili smo spremni za nastavak konsultacija o jačanju bezbjednosti u vazdušnom prostoru Baltičkog mora". Prema njegovim riječima "nije bilo znakova da je NATO spreman da krene ka predlozima Rusije i u suštini uđe u dijalog".
Iz komentara američke vojske nakon sastanka u Helsinkiju nije moguće zaključiti da li su SAD zainteresovane za ruske predloge. Ali američke izjave pokazuju da Sjedinjene Države takođe pridaju veliki značaj sprečavanju opasnih vojnih incidenata i pogrešnom tumačenju namjera jednih drugih. Podsjetimo, pod prošlom američkom administracijom, Rusija i SAD su uspele da se dogovore o „mehanizmu dekonflikta“ u Siriji, gdje je prisutna vojska obje zemlje.
Istovremeno, kako slijedi iz američkih medija, Pentagon sada ne pridaje manji značaj problemu praćenja situacije u Avganistanu nakon povlačenja američkog kontingenta odatle. Kako prenosi AP, američka vojska se i dalje nada pregovorima sa susjedima Avganistana o mogućnosti raspoređivanja svojih baza na svojoj teritoriji, razmjeni obavještajnih podataka i drugim vrstama saradnje, kako bi mogla da nastavi da prati aktivnosti terorističkih organizacija Al -Kaida i Islamska država.
Kako je primijetio AP, pitanje baza bilo je u centru sastanka Marka Majlija sa kolegama iz NATO u Atini tokom vikenda. Volstrit Žurnal dodaje da je o istoj temi razgovarao u ponedeljak i utorak na užim sastancima u Berlinu i Londonu. "Američka vojska je rekla da bi mogla da sprovodi nadzor protiv terorizma i, ako je potrebno, da napadne Avganistan" sa horizonta ", to jest iz objekata sa sjedištem u drugim zemljama", kaže se u članku AP. da bi posmatrački letovi iz baza u Persijskom zalivu bili predugi i da bi obezbijedili samo ograničeno vrijeme u vazduhu iznad Avganistana. Stoga su razgovarali o važnosti postizanja sporazuma o bazama, pravu na letenje i proširenju razmjene obavještajnih podataka sa zemljama bližim Avganistanu, uključujući i neke susjede. "Volstrit Žurnal takođe objašnjava da je posmatranje letova lansiranjem bespilotnih letelica ili aviona sa teritorije Persijskog zaliva nezgodno: moraćete da letite duže vreme, što, uzimajući u obzir potrebu za povratkom, značajno ograničava mogućnosti pokrivajući teritoriju Avganistana. Osim toga, SAD su posebno zainteresovane za opciju da svoje baze lociraju u Tadžikistanu, Uzbekistanu i Kirgistanu".
Podsjećanja radi, još u aprilu su američki mediji objavili da bi SAD, napustivši Avganistan, željele da budu u „blizini“, za šta su im potrebni vojni objekti na teritoriji država Centralne Azije. Osim toga, Sjedinjene Države su željele da odvedu Avganistance koji sarađuju sa njima u zemlje regiona. Ruske vlasti su, kako je pisao Komersant, upozorile partnere iz Centralne Azije da Sjedinjene Države nisu toliko zainteresovane da zadrže kontrolu nad situacijom u Avganistanu, koliko nastoje da iskoriste svoje zemlje kao odskočnu dasku za obuzdavanje Rusije, Kine i Irana, prenosi Komersant.
16. juna, na samitu u Ženevi, ruski predsednik Vladimir Putin otvoreno je rekao svom američkom kolegi Džou Bajdenu da se Moskva neće složiti sa pojavom novih američkih objekata u regionu. Istovremeno, ponudio je Sjedinjenim Državama saradnju u avganistanskom pravcu, uključujući korišćenje potencijala ruskih vojnih baza u Tadžikistanu i Kirgistanu, na primjer, za razmjenu obavještajnih podataka. Amerikance tada nije zanimao ovaj predlog. Sredinom jula ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov rekao je da nijedna od centralnoazijskih država nije obavijestila Rusiju o namjeri da svoje teritorije i stanovništvo izloži rizicima povezanim sa raspoređivanjem novih američkih objekata ili hiljadama Avganistanaca koji sarađuju sa Amerikancima. Države članice Organizacije dogovora o kolektivnoj bezbjednosti (ODKB) od 15. septembra prvi put konsoliduju izjavu o neprihvatljivosti smještaja na svojoj teritoriji u Avganistanu, vojnim objektima SAD i drugim zemljama NATO -a, kao i državljanima Avganistana koji su sarađivali sa stranom vojskom.
Od država Centralne Azije od interesa za Sjedinjene Države, samo Uzbekistan, koji je napustio ODKB, nije potpisao ovu izjavu. Međutim, uzbekistanske vlasti su ranije podsetile da njihov ustav zabranjuje raspoređivanje stranih vojnih baza na teritoriji zemlje.
Iz izvještaja AP slijedi da Vašington još ne razumije kako da ubijedi Moskvu da povuče svoje primjedbe na vojno prisustvo Sjedinjenih Država ili njihovih saveznika u Centralnoj Aziji.
Valeri Gerasimov i Mark Majli već su se sastali u Švajcarskoj u decembru 2019. Takođe su prijavili šest svojih telefonskih poziva, od kojih su dva obavljena ove godine. Nije objavljeno da li se tokom ovih kontakata razgovaralo o pitanju kontrole nad situacijom u Avganistanu.