Talibani, ili na paštunskom studenti, ekstremistički su islamistički militanti koji su se pojavili početkom 1990. godine u sjevernom Pakistanu, sa željom da nametnu svoje strogo tumačenje islama, koje uključuje brojne veoma stroge kazne za one koji krše kruta pravila.
Oni su obećali da će se boriti protiv korupcije i unaprijediti bezbjednost a u to vrijeme mnogi Avganstanci su bili umorni od bahatosti i međusobnih sukoba mudžahedina tokom građanskog rata, a smatra de da su se prvi put pojavili u vjerskim školama, pod finansijskim pokrovitlejstvom Saudijske Arabije, propovijedajući svoje tvrdo viđenje islama: muškarci su tjerani da puštaju brade, a žene su morale da nose burku koja im pokriva cijelo tijelo, zabranili su neislamsku televiziju, muziku i bioskope, a nisu odobravali ni obrazovanje djevojaka, a uticaj im se širio brzinom kojom su uvodili sve strože vjerske zakone.
U septembru 1995. zauzeli su pokrajinu Herat, koja se graniči sa Iranom, a tačno godinu dana kasnije avganistansku prijestonicu Kabul, svrgnuvši režim predsjednika Burhanudina Rabanija, jednog od utemeljivača avganistanskih mudžahedina, koji su se opirali sovjetskoj okupaciji. Do 1998. talibani su imali kontrolu nad gotovo 90 odsto Avganistana.
Talibani su ranije ove godine rekli da žele "istinski islamski sistem" za Avganistan koji bi odredio prava žena i manjina, ali upozorili su da bi svi zakoni morali biti u skladu sa kulturnim tradicijama i vjerskim pravilima, a postoje indicije da je već zabranjeno ženama rad u pojedinim oblasima, a u Kabulu su prefarbani izlozi na kojima su žene.
Brzi napredak talibana poklopio se sa uklanjanjem američkih, britanskih i drugih stranih trupa, uključujući Australijance. Sjedinjene države su prvobitno objavile svoju namjeru da potpuno napuste Avganistan do 11. septembra, na 20. godišnjicu napada na Svjetski trgovinski centar koji je cio svijet ostavio bez daha. Međutim, američki predsjednik Džo Bajden povukao je većinu američkih trupa prije toga, označivši 20-godišnji sukob "vječnim ratom" i rekavši da "želi da okonča američko ulaganje u krv i blago". Tokom rata poginulo je više od 150.000 ljudi. SAD su izgubile više od 2.000 vojnika i potrošile milijarde dolara, a desetine hiljada avganistanskih civila i vojnika je izgubilo je živote.
Ipak, optimizam da će država uspjeti da se izbori sa talbanima, slomljen je predsendikovim napuštanjem zemlje, čiju su palatu zauzeli militanti, pa još uvijek nije jasno šta će se dalje dešavati. Vršilac dužnosti ministra unutrašnjih poslova vlade rekao je da će postojati prelazna administracija dok talibani kažu da se to neće dogoditi, ali da će razgovarati o stvaranju "otvorene, inkluzivne islamske vlade".
Na međunarodnom aerodromu u Kabulu gomile ljudi su se preplavile asfaltom, očajnički pokušavajući da pobjegnu iz Avganistana, od kojih su mnogi vladini radnici. Australija se pridružila sa više od 60 zemalja koje traže da se stranim zvaničnicima i Avganistancima omogući siguran izlazak iz zemlje ako žele da odu. Ali za one koji su zaostali u Avganistanu čeka neizvjesna budućnost.