Američki predsjednik Džo Bajden večeras je naredio da se broj američkih vojnika koji će nadgledati evakuaciju stranaca i američkih građana iz Kabula biti povećan sa 3.000 na 5.000 i upozorio talibane na "brz i snažan" odgovor ako američki interesi budu napadnuti.
U saopštenju koje je Bijela kuća objavila u subotu popodne, Bajden je otkrio da je naredio da približno 5.000 američkih vojnika da uđe u Avganistan kako bi se osiguralo „uredno i bezbjedno povlačenje američkog osoblja“, piše Kurir.
Nekoliko dana ranije njegova administracija je angažovala oko 3.000 vojnika u tu svrhu, pošto je Stejt department smanjio broj osoblja u američkoj ambasadi u Kabulu i pozvao sve Amerikance u ratom razorenoj zemlji da odmah napuste zemlju.
Bajden je takođe izjavio da je upozorio talibanske lidere koji su prisustvovali mirovnim pregovorima u Kataru da će svaka akcija „koja dovodi američko osoblje u opasnost biti suočena sa brzim i snažnim američkim vojnim odgovorom“.
Dok je Bajden izdao to upozorenje, talibanski militanti su se približili Kabulu nakon burnog napretka poslednjih dana. Talibani su zauzeli oko dvije trećine od 34 avganistanske provincije, a sada se nalaze otprilike 10 kilometara (6 milja) od Kabula, navodi Kurir.
Unutar glavnog grada, američki predsjednik Ashraf Ghani i dalje odbija da se preda islamističkim militantima, iako su trupe i lojalni vojnici njemu lojalni predali u više gradova poslednjih dana.
U svojoj izjavi, Biden je rekao da je naložio državnom sekretaru Entoni Blinkenu da "podrži" Ganija u pokušaju da "spriječi dalje krvoproliće i ostvari političko rešenje", iako je nejasno šta će, osim ohrabrivanja predaje, ta podrška podrazumijevati, ističe Kurir.
Čak su i cinični analitičari poslednjih dana bili šokirani brzinom propasti avganistanske vojske - koju su SAD finansirale 88 milijardi dolara, a pro ratni stručnjaci osudili su Bajdena zbog prepuštanja Avganistanaca samim sebi protiv talibana.
Međutim, Bajden je u svojoj izjavi otklonio ove zabrinutosti, napisavši: „Još jedna godina, ili još pet godina, američkog vojnog prisustva ne bi napravilo razliku ako avganistanska vojska ne može ili neće očuvati svoju državu“, zaključuje Kurir.